Banke će, prema nekim najavama, postrožiti uvjete kreditiranja, a očekuje se i rast kamata, piše dnevnik.hr.
Iako u bankama neće otvoreno o tome govoriti, pa kažu da prate stanje na tržištu, izvjesno je da se sukladno odlukama regulatora koji ih upozoravaju da dijele prerizične kredite pripremaju na moguće šokove i rast loših kredita.
Kupovna moć građana pada, cijene rastu, bojazan od nadolazeće recesije sve je veća, a očekuje se da će krediti poskupjeti. I oni s fiksnom i oni s promjenjivom kamatnom stopom.
Što se tiče uvjeta kredita, a riječ je o omjeru rate i mjesečne plaće, visini potrebnog učešća ako je riječ o dugoročnim stambenim kreditima, omjeru vrijednosti nekretnine i kredita koji se dobije i slično, ti su svi uvjeti u posljednjem razdoblju bili prilično labavi, na što je upozorio HNB, a sukladno stavu Odbora za sistemske rizike EU-a.
HNB je već postrožio dio regulative, a ići će se, navodno, i dalje u tom pravcu, jer se građane želi zaštititi od rastućeg rizika neplaćanja. APN je, primjerice, dodatno povećao cijene nekretnina i omogućio da kredit uz subvenciju mogu dobiti i građani čiji prihodi samostalno ne bi bili dostatni za pokrivanje rate.
Kako subvencije s vremenom isteknu, raste rizik za taj kredit. Vjerojatno i stoga što su svjesni da će kamate rasti, na što ih i banke upozoravaju, a možda i zato što im redovni prihodi više ne pokrivaju potrošačku košaricu, građani se pojačano zadužuju i u dijelu gotovinskih, a naravno i stambenih kredita, koje je opet pokrenuo APN.
Novi list piše kako je kreditiranje stanovništva ojačalo, a najveći dio kredita odobren tom sektoru odnosi se na stambene kredite, koji su u svibnju porasli za 1,3 milijardu kuna (1,9 posto).
To je dosad najviši ostvaren mjesečni rast stambenih kredita otkad su raspoloživi podaci o transakcijama stambenih kredita, odnosno od prosinca 2011., a zrcali učinak novih kredita odobrenih u sklopu ovogodišnjega kruga državnog programa subvencioniranja.
Porasli su i gotovinski nenamjenski krediti, za 0,2 milijarde kuna (0,4 posto), slično kao i tijekom prethodnih nekoliko mjeseci. Promatrano na godišnjoj razini, rast se stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao s 8,1 posto na 9,3 posto odnosno s 3,4 posto na 3,6 posto, navodi HNB.
Što se tiče banaka, samo je Erste banka priznala da je uračunala rast euribora u postojeće promjenjive stope koje ga imaju u bazi.
Pripremaju li strože uvjete kreditiranja?
RBA navodi da uvjete kreditiranja definiraju u skladu sa zakonskom regulativom, a sve u cilju zaštite i interesa potrošača. Iz PBZ-a poručuju da aktivno prate stanje na tržištu i redovno prilagođavaju uvjete kreditiranja kretanjima na tržištu i troškovima života, vodeći računa da se klijentu osigura dovoljna razina raspoloživog dohotka za redovno podmirenje obveza po kreditima.
“Osim redovne revizije minimalnih troškova života koji se koriste prilikom procjene kreditne sposobnosti, što ujedno predstavlja i regulatornu obvezu (sukladno Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju i ostalim smjernicama regulatora), banka određuje i maksimalni omjer kreditnih zaduženja i primanja. Također, kod odobravanja kredita konzultira se i interni kreditni rejting te informacije dostupne iz kreditnog registra, s ciljem što potpunije procjene kreditnih i ostalih rizika”, poručuje PBZ.
Iz OTP banke navode da su kreditne politike u smislu dostupnosti svih vrsta kredita podložne stalnim promjenama ovisno o makroekonomskom okruženju i apetitima banaka za prihvaćanje rizika.
“Pažljivo ćemo kao i uvijek pratiti sve aktivnosti i mjere kako HNB-a, tako i ECB-a i postupati u skladu s njima”, poručuje OTP.
