Veliko sučeljavanje petero kandidata za župana Koprivničko-križevačke županije održano je u studiju portala ePodravina, na ePodravina televiziji.
Pred voditelja Admira Sinanija sjeli su – Mladen Kešer, Darko Koren, Željko Lacković, Mirjana Hanžeković i Zdravko Matotan.
U prvome dijelu sučeljavanja kandidati su odgovarali na pitanja o aktualnim županijskim temama. Imali su minutu za odgovor i 30 sekundi za repliku. Također, imali su priliku ponuditi odgovor na repliku.
Sučeljavanje ste mogli pratiti te snimku možete pogledati na Facebooku portala ePodravina i YouTube kanalu ePodravina.
Kako su se kandidati snašli i što su odgovarali u prvome dijelu sučeljavanja, donosimo u nastavku.
Idemo mi odmah na ono što glasače najviše zanima – gospodarstvo, nova radna mjesta, veće plaće i to u doba koronakrize. Dajte nam konkretne ideje kako mislite privući poduzetnike u naše poslovne zone u županiji, kako osigurati radna mjesta? Imamo odljev radnika u Međimurje i u inozemstvo zbog boljih uvjeta, brže papirologije, raspoložive radne snage. Primjerice, oni traže 100 bravara, mi ih nemamo. Ima li rješenja?
Kešer (1 minuta): Riječ je o pitanju na koje baš nije lagano odgovoriti iz dva razloga. Prvi razlog, zato jer mi u Koprivničko-križevačkoj županiji nismo napravili pripremu za razvoj poduzetništva i razvoj gospodarstva. Što to znači? To znači da je bilo dovoljno vremena da se u našim poduzetničkim zonama napravi jasna infrastruktura, i da se jasno pripremi pozicija da poduzetnici mogu ući u investiranje. Vidimo da je jedna poduzetnička zona u gradu Đurđevcu poluprazna, u Križevcima je poduzetnička zona isto na neki način sada popunjena, ali s vrlo kratkim poduzetnim koji će završiti svoju investiciju… Konkretna ideja? Otvoriti nova radna mjesta kroz poticanje obrtništva i poduzetništva, i otvorit ćemo mogućnost start-up investicija.
Koren (1 minuta): Odgovor se ne može sažeti u minutu, mogu reći da je struktura gospodarstva naše županije sasvim drugačija nego od ovih primjera koje ste naveli, poput Međimurske ili neke druge županije. Kad govorimo o poduzetničkoj infrastrukturi onda je jedan integralni sistem koji sadrži sve sudionike i naše jedinice lokalne samouprave i samu županiju. Ne možemo sagledavati tu problematiku kako nam odgovara kroz jedinice lokalne samouprave, a kad ne onda kroz županiju. Znači, sve ono što je dobro to je gradsko ili općinsko, a ono što nije, to će vjerojatno moji protukandidati tvrditi da je županijsko. To mora biti jedan jedinstven sustav i mislim da naše jedinice lokalne samouprave, prije svega gradovi da je ta u tom dijelu struktura prilično razvijena.
Lacković (1 minuta): To je pitanje vizije u našoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Mi ulazimo u regiju koja je manje financirana nego što je susjedna Bjelovarsko-bilogorska, imamo problem prometne nepovezanosti za razliku od susjeda i nalazimo se u vrlo, vrlo opasnoj zoni. Prvi problem koji moramo riješiti je stvaranje preduvjeta, prometna povezanost da bi se izjednačili s uvjetima okolnih županija. Što se tiče primjera dovođenja Rimac automobila, uvijek se pred izbore nađe rješenje, a to je raditi na školskom sustavu, novim kadrovima. Treba poticati sve koji prvi puta kreću u posao, osiguravati im poticaje.
Hanžeković (1 minuta): Naša županija je nekada bila treća po tom pitanju, a u međuvremenu smo pali na 13. mjesto. Prometna nepovezanost je veliki problem, a projekat koji spominjete, poput Rimac automobila, teško je zamisliti, jer kao što čujemo od naših žitelja, postoji premalo sluha u županijskim tijelima koja bi trebala biti tu da odrade svu potrebnu dokumentaciju. Osim toga, naša županija je poljoprivredna, ljudi se bave ratarstvom, ima i OPG-ova s tradicionalnim proizvodima i to bi trebalo brendirati. Ali kažem, treba uvesti i red u županijskim tijelima.
Lacković (replika): Nismo prometno nepovezani, nego izolirani. Križevci i Prigorje su povezani za razliku od ovog podravskog kraja koji ne ovisi o cesti Križevci – Koprivnica nego o novoj D2 magistrali koja spaja Iloki i Ormoš, odnosno istok i zapad, koja će napraviti obilaznice oko svih naselja u podravskom djelu, koja će stvarati poslovne zone koje će biti sjecište u ovom gospodarskom dijelu.
Koren (replika) Centar kompetencija će omogućiti da se srednjoškolska obrazovna infrastruktura osposobljava. Projekt je vrijedan oko 80 milijuna kuna.
Kešer (replika): Znao sam da će se netko nadovezati na to kako nismo prometno povezani. Gospodin Lacković je bio dio vladajuće većine kad je bio saborski zastupnik i trebao je tada dići ruku i mi bismo sada imali cestu. S ovom dijelu znam da će javiti g. Koren, koji će reći „evo samo što nismo, strojevi već rade i strojevi će prometno povezati Koprivnicu sa Zagrebom“. Mislim da to nije tako. Mi imamo veliki problem, mi nismo o tome problemu ništa radili, na problemu povezivanja Ludbrega, Koprivnice, Virovitice, prema Osijeku, i tu su zapravo ključni problemi. Cijelo vrijeme pred izbore obećavamo, obećavamo, obećavamo.
Lacković (replika): Nije točno da je ne bih glasao za brzu cestu, ne znam zašto se spuštate na taj nivo. Jedina osoba koja je podnijela amandman i koji je usvojila Vlada u moje ime od 37 milijuna kuna za 2019. godini bio je preduvjet koji će se sada raditi na dionici do Kloštra Vojakovačkog, Ako želite biti šaljivi ili s netočnim upadicama ulaziti onda možemo kasnije o tome porazgovarati.
Matotan (1 minuta): Spomenuo bih primjer naivnih slikara koji nisu imali mogućnost putovanja po svijetu, studiranja što je sada in. Počeli su od onoga što je u njima. Ako iskoristimo prirodne gospodarske resurse županije, ako tehnološki razvijamo preređivačku industriju, ako naprednim informatičkim tehnologijama i visoko obrazovanoj radnoj snazi damo mogućnost mi ćemo pokrenuti županiju. To ćemo pokrenuti tako da transparentno u svim aktivnostima županije koje su vezane uz prostorni plan, uz cestovnu infrastrukturu i uz puno veće animiranje potencijalnih investitora posebno domicilnog stanovništva, posebno ljudi iz ove županije. Apsolutna transparentnost u svim aktivnostima koje vodi županija od prostornih planova gospodarskih zona.
Hanžeković (replika): U javnosti je percerpija sljedeća – u Križevcima će reći Koren nas je zanemario, u Koprivnici će reći da sve vuče prema Križevicma, a u Đurđevcu da misli samo o Križevcima i Koprivnici. A zaprava nitko nije dobio ništa. Gledajući vaš program od 2017. do 2021. godine, vidim da niste imali previše posla, dovoljno je bilo samo promijeniti datum i godinu.
Kešer (replika): Nadovezat ću se na gospodina Matotana. Potpuno se slažem s njim jer je rekao nešto što je jako bitno. Povezivanje, znanja i industrije. Mi u Križevcima imamo Visoko gospodarsko učilište. Mi u Križevcima sad ne potpisujemo 25 milijuna kuna ili 50 milijuna kuna za Centar kompetencija, poljoprivrede, a imamo tu Podravku. Imamo znanje, imamo industriju.
Kontinentalni turizam. Nije da nemamo zanimljive destinacije, od Drave, Šoderice, Kalnika, đurđevačkih peski, Hlebina, do onoga što se danas najviše traži – šuma, livada, vinograda, odnosno izolacije u čistoj prirodi u kućama za odmor. Evo, Varaždinska županija je pokrenula projekt Kuće za odmor s pričom, potiču taj vid turizma, a kod nas kuće stoje prazne, destinacije su tu i to je to. Ali, kako se kaže, nisu dovoljni samo more i pijesak, trebaju i sadržaji. Vaše ideje?
Koren (1 minuta): Sektor turizma prije svega puno ovisi o pojedinoj sredini i privatnim inicijativama. Uloga županije i županijske Turističke zajednice sigurno nije u toj mjeri dovoljna da bi ona razvila turizam. Mi nemamo niti jedne toplice. U Varaždinskoj županiji su troje, u Krapinsko-zagorskoj ih ima sedam, dakle to su resursi koji mogu biti ciljevi razvoja turizma na određenom području. Postoji prostor da se poput Đurđevca i u drugim sredinama tako nešto napravi, kažem, ovisi i o rukovodstvima tih gradova i općina.
Lacković (replika): Zahvalan sam na pohvalama za ulaganja. U županiji ne postoji strategija niti vizija razvoja turizma. To dokazuje neekipiranost same turističke županije i župan nije u tom smjeru pokretao nikakve korake koji bi ove manifestacije digli na nivo destinacije.
Hanžeković (replika): Pitala bih župana Korena zašto nemate direktora Turističke zajednice već dvije godine?
Kešer (replika): Ja bih samo rekao da nismo mi bili u istoj poziciji. Mi imamo jako puno resursa, a osobito geotermalnih potencijala, i tu smo to trebali iskoristiti. Priznajem da smo fulali. Vjerujem da nova županijska skupština i turistička zajednica moraju na tome poraditi da geotermalni potencijalni dođu u poziciju eksploatacije.
Matotan (replika): Razvoj nisu samo toplice. Predstavljaju se sve županije, a naše nema, zar mi nemamo što za ponuditi?
Koren (odgovor na replike): Mogu nabrojiti najmanje 30 projekta koje provodi TZ. Tako smo odlučili, odlučili smo da to mjesto ne upražnjavamo radi nekih okolnosti.
Lacković (1 minuta): Činjenica je da Županijska uprava nema viziju i strategiju, posljedica je da nema destinacije, jer je nismo izgradili. Moramo jasno imati viziju što želimo od našeg potencijala razvijati, tko su nam potencijalni gosti, u kojem smjeru želimo ići i što nam EU fondovi mogu pomoći. Znamo da se mogu koristiti sredstva za zdravstveni turizam, imamo geotermalne potencijale koje nismo u dovoljno mjeri iskoristili što smo si sami krivi, nismo proveli istraživanja gdje bi iskoristili potencijal gdje bi s investitorima mogli raditi sinergiju, svakako je potrebno brendirati autohtone domaće proizvode.
Kešer (replika): Ja bih samo replicirao gospodinu Korenu. On mora znati da je on župan 20 godina. I nakon 20 godina je prepoznao da ima u županiji geotermalni potencijal, i još uvijek nije shvatio koje su mu to geostrateške pozicije na kojima bi mogao izgraditi turistički vrijednu županiju.
Koren: (replika) Ja nisam župan 20 godina, nego 13, a 20 ću tek sad biti.
Hanžeković (replika): Kad ste spomenuli dvorac u Rasinji, još od 2006. on je zaštićeni spomenik ministarstva kulture. A zanimljivo je to da je Županija vlasnik jedne čestice, a druge gospodin Bruno Grancarić, ujedno i vlasnik tvrtke Last Floor. To vam je isto kao da vi kupite kuću, a netko drugi garažu.
Lacković (odgovor na replike): Umjesto Turaka da bude kod Legrada ja bih radije da bude jedna naša firma kao štu to napravili u Varaždinskoj županiji. Što se tiče dvorca Inkey, to je veliki promašaj jer je tamo sad promjena prostornog plana Rasinje gdje se zona rekreacije smanjuje za 30 hektara, a zona zaštićenog krajobraza oko samog dvoraca s 21 na šest hektara, dobit ćete polje ogledala oko dvorca i to Europa neće financirati.
Hanžeković (1 minuta): Treba reći da nema jasne razvojne strategije u turizmu. Kad već pričamo o dvorcima, tu su dva dvorca. Osim ovog u Rasinji, tu je i onaj Gornjoj Rijeci, koji ima dugu povijest i prekrasnu priču. Ne znam je li znate, ali tamo je prvi put izvedena himna Lijepa naša. A taj dvorac, također, nije u dobrom stanju. Što se tiče konkretnog odgovora na ovo pitanje, bazirali bismo se na razvoj seoskog turizam i korištenje autohtonih proizvoda.
Matotan (1 minuta): Bolja promocija prirodne i kulture baštine, povezivanje prirodne kulture sa znamenitostima i ono što želim reći o dvorcu u Rasinji je da mi je drago da će se tu nešto napraviti. O Toplicama u Kutnjaku… Ja sam se prvi kupao ondje u toploj vodi i lijepo bi bilo da se nešto napravi. Ne bih htio da džamija tamo nikne. Slažem se da imamo kapitala i da bi taj razvoj mogao biti drugačiji.
Lacković (replika): Pohvala u smjeru gledanja jer Varaždinska županija je sama napravila tvrtku, provela istraživanja, zaposlila geotermalni potencijal, zaposlila ljude. Ove tvrtke donose zaradu, to nisu mala sredstva, to je 50 milijuna kuna, s druge strane je projekt vrijedan 660 milijuna kuna, gotov s dokumentacijom prijavili u ovih pet projekata oporavka koje će realizirati EU novcem.
Kešer (1 minuta): Ja samo smatram da Županija mora napraviti onaj dio koji je početni, a to je otvaranje mogućnosti poduzetnicima da investiraju u određene investicije, a tu su svakako geotermalni potencijali. Nikako nisam za to da Županija osniva nove tvrtke jer vidimo što se zapravo sa novim tvrtkama u županiji događa.
3. Posljednjih godinu dana živimo s koronavirusom. S jedne strane pandemija je velika opasnost za stariju populaciju, s druge strane obrazovanje trpi, nastava je online, u bolnici su operacije na čekanju, psihijatrijske su ustanove pune mladih ljudi… U tijeku je cijepljenje, vidite li izlaz iz ove krize? Kako ćete se kao župan nositi s pandemijom?
Lacković (1 minuta): Treba slušati struku, što oni kažu moramo prihvatiti kao činjenicu, nedovoljno se zna o Covidu, imamo stalno nove sojeve, riječ je o opasnoj bolesti. Županija je pokazala nedoraslost u borbi, dobili smo dvostruko manje cjepiva od Bjelovarsko-bilogorske županije, župan je rekao da će istražiti zbog čega je tako. Imamo pred dva mjeseca neugodan primjer da se Koren cijepio preko reda, prije rizičnih skupina i ostalih starijih osoba, učinio je to potajno i nije se ispričao stanovnicima prije kojih se cijepio.
Koren (replika): To je teza koja ne stoji, cijepljenje preko reda. G. Lacković je apsolutno zadnja osoba koja može govoriti o koroni jer cijelu godinu i pol dana problematiku uz koronu ismijava i sve nas koji smo se protiv nje borili. Tvrdi da je Koprivničko-križevačka županija predvodnica u mnogim elementima borbi protiv koronavirusa, uključujući cijepljenje po punktovima i tu smo dobili sve pohvale. Kad govorimo o populizmu, g. Lacković je prvak u iskorištvanju pandemije u političke svrhe. On tamo dijeli sendviče ljudima koji se nisu ni snašli i parkira automobil oblijepljen svojim plakatima.
Hanžeković (1 minuta): Najvažnije je informiranje javnosti o svim segmentima pandemije. No, ono što mogu naglasiti, inzistirali bismo na pružanju psihološke pomoći građanima.
Matotan (1 minuta): Ja bih slušao stručnjake, naše liječnike koji i u ovom trenu podnose izuzetnu žrtvu boreći se s tom opakom bolešću. Držao bih se svih preporučenih mjera kao i dosad. Hvala Bogu nisam imao koronu, poštujem preporuke i najavljen sam idući tjedan na cijepljenje na koje ću se odazvati i nadam se da će to proći.
Kešer (1 minuta): Ja sam se s koronom borio privatno. Snagom svog tijela, jer sam prebolio koronu. Neću osuđivati nikoga. Ja sam sve rekao putem javnih medija na koji način je netko pogriješio i zamjeram Koprivničko-križevačkoj županiji. Glavni predizborni skupovi događaju se na punktovima. Mislim da je to potrebno maknuti politiku iz tih punktova i mislim da je potrebno pustiti struku. Struka može doći, a osobito jedan primjer u kojem bi bilo da sutra povučete tu odluku, da svi učitelji u Križevcima idu u Koprivnicu na cijepljene. Pa puno je lakše jednom timu doći u Križevce nego svih 150 učitelja u Koprivnicu na cijepljenje, a nakon toga, tu će biti 150 putnih troškova… Na kraju imamo određene probleme, a mogli bismo ih otkloniti puno. Mislim da već puno ljudi ima puno problema koje im je ta korona nanijela, i psihičkih i fizičkih, i bolje bih je zaobišao.
Koren (replika): Složili smo se u tome da treba slušati struku. Problem je organizacije jer se punkt radi za 400-500 ljudi, i zbog toga dolaze na jedno mjesto, a putni troškovi će se riješiti.
Kešer (odgovor na repliku): Pa zar nisu se mogli cijepiti u Križevcima učitelji kad je cijepilo u Križevcima? Ja vama sad ne prigovaram, ali smatram da nije ni ekonomično ni u redu.
Lacković (replika): Zamolio bih birače da maknu Kešera iz politike.
Koren (1 minuta): Dogovoreno je da se učitelji strukturno cijepe kao prosvjetna djelatnost jednog dana u jednom mjestu.
Lacković (replika): Da Koren vodi brigu o zdravstvenim djelatnicima onda bi im osigurao Covid dodatak, povećao plaće ili uvjete rada, podsjetit ću na fotografiju gdje slavodobitno nosite sanduk s cjepivom s doktoricom Vadlom, zbog takvog populističkog pristupa, što kaže Kešer iskorištavanja u medijske i političke svrhe, ste doživjeli osudu i na taj način osramotili našu županiju.
Kešer (replika): ‘Ajmo se pomaknuti iz politike, iz punktova. I ako je Lacković to napravio, ja ga sad osuđujem, vjerojatno će ga osuditi i svi gledateljice i gledatelji ePodravine. Ja vas molim isto da se maknete još ovih sedam-osam dana iz punktova.
Lacković (replika): Koren se našao prozvanim, a nije se opet ispričao. Kapetan koji prvi skoči u čamac kad brod počne tonuti nema pravo dijeliti lekcije.
4. Evo i jedne prevažne teme za Podravinu i Prigorje – majke Podravke. Preuzela ju je Martina Dalić, kakvo je danas vaše mišljenje o novoj predsjednici uprave, kad je došla, znamo da su gospodin Koren, Kešer i Lacković svi redom bili protiv njenog postavljanja na to mjesto. Suradnja županije i Podravke, kako je vi vidite?
Hanžeković (1 minuta): Županija i Podravka moraju surađivati. Podravka je div, koji je, recimo, prehranio Domovinski rat. Ono što treba naglasiti jest to da je nedopustivo da se veliki dio proizvoda uvozi, a naši ljudi mogu mnogo toga proizvesti. Također, nastojala bih da država svoj udio ponudi ljudima u Podravini i Prigorju putem dionica.
Matotan (1 minuta): Ja sam 30 godina proveo radeći u Podravki na razvoju poljoprivredne proizvodnje i bilo bi mi drago da Podravka što više materijala potrebnih za proizvodnju dobiva s našeg područja, no tu ima dosta problema zbog čega naša županija relativno malo participira. Ne bih podcjenjivao gospođu Dalić jer je ne poznajem. Moj stav je da vrhunski kadar mora izrasti iz baze i da ne možete biti dobar predsjednik Uprave ako niste prošli određene faze jer ne poznate tehnologiju i mentalitet ljudi i kadrova. Stanje kakvo je u državi, takvo je i u Podravci.
Lacković (replika): Otišli ste ranije u mirovinu (Matotnu, op. a.), možete li nam otkriti razlog? Jeste li žrtva kadroviranja u Podravci?
Matotan (odgovor na repliku): Ja se nikada nisam bavio politikom. Došao sam do zasićenja nakon trideset godina rada i pokušavajući ono što znam. Moji projekti nisu došli do izražaja. Svojevoljno sam otišao.
Kešer (1 minuta): Ja i SDP prvi smo reagirali na imenovanje gospođe Dalić na mjesto predsjednice Uprave. Teško je reći u kojem će se smjeru razvijati njezino vođenje Podravke, no ono što je sada ključno, tražimo da se povuku članovi Nadzornog odbora iz Podravke, a osobito gospođa Milodanović i gospodin Vrabelj, iz razloga jer država opet izvlači novac iz Podravke. I kad god državi treba, novac izvuče iz Podravke. Bilo kojem županu bilo bi jako teško napraviti neke nove investicije u poduzetnički sektor i taj primarni sektor, koji bi trebao Podravci stvoriti novu, odnosno jednu dodanu vrijednost. Prema tome, država mora jednim dijelom ostaviti novac u Podravci i investirati ga, kako bi Podravka mogla investirati te smatram da članovi Nadzornog odbora Vrabelj iz HDZ-a i Milodanović trebaju otići.
Lacković (replika): Kešer se boji Plenkovića i župana. Nije osudio ispad Plenkovića kad je rekao da je prosječna plaća od 6000 kuna sramotna, nego je šutio kao i njegovi stranački kolege što je dokaz da dobro surađuju.
Kešer (odgovor na repliku): Pa svakako nije istina to što govori gospodin Lacković. Gradonačelnik grada Koprivnice je istoga momenta reagirao i rekao da to nije istina, a osobito kad je Željko Lacković izjavio slavodobitno da je ona (gospođa Milodanović) zaslužna za povišenje plaća u Podravci. Opet nije istina i nije točno. Pa prema tome mislim da se moraju povući.
Koren (1 minuta): Prvo, nije Vrabelj, nego Vitelj. Nisam se slagao da na ovakav način gđa. Dalić dođe na čelo Podravke, činjenica je da gazda bira onoga za koga smatra da je najbolje rješenje. Država ima oko 26 posto udjela u Podravci i ima pravo predlaganja Uprave, to je i učinila. Nakon što je ona postala predsjednica Uprave, nama je dužnost, ali i županiji suradnja s Podravkom.
Lacković (replika): Potvrđuje Koren kao i Kešer, oni se obojica boje Plenkovića. Stajali su dva metra od njega i nisu uopće reagirali. Činjenica, tko je jedini predložio jest Dajana Milodanović, naša članica u skupštini, ona je dala formalni prijedlog.
Kešer (replika): Plenković je možda gazda vama, meni nije. Što se tiče direktnog šefovanja, gospodine Lacković, vama je bio Plenković isto šef i vi ste primali plaću kad više niste bili saborski zastupnik, 6+6. To znači da ste primili oko 360 tisuća kuna, a slažem se s Korenom da je Milodanovićka primila 400 tisuća kuna. Vaša stranka primila je ništa više ni manje od sto tisuća eura.
Lacković (replika): Molim da kad se skrene s teme, ako je replika Korenu, a ona je upućena meni onda mi dajte da se očitujem. Kešer je poznat po zlouporabama raznih vrsta pa tako i replike. Koristio sam 12 mjeseci jer ne mogu raditi u svom uredu, ne mogu po zakonu gdje imam daleko veća primanja nego sad.
Lacković (1 minuta): Dalić je imenovana protivno željama lokalne politike, ona nije kadar o kojem je govorio Matotan. Došla je po prijedlogu Plenkovića koji je potpisao s Marićem pristupanje Hrvatske u monetarni sustav eura što implicira i prodaju svih vlasničkih udjela koje ima država u tvrtkama do 25 posto, dakle, razlog njenog dolaska je jasan, jasno smo reagirali, preko članice u skupštini, tražili smo povećanje plaća za 10 posto, a da je to bio naum Dalić ili Uprave, napravili bismo sami i ne bi smetalo šefa HDZ-a da je sad velika plaća 6000 kuna. Podravka bi trebala svoje dionice na vrijeme prodati Podravkašima bivšima i sadašnjima, a Gradu Koprivnici dati zlatnu dionicu da nitko više ne može sjedište iseliti iz Koprivnice.
Koren (replika): U Podravci je suvlasništvo države iznad 25 % i ne spada u tu kategoriju. S gospođom Dalić saznao sam upravo kad je postala predsjednica Uprave i razgovarao i jedna tema je upravo bila to gdje je ona rekla da ovoga trenutka to nije ocjena.
Lacković (odgovor na repliku): Sudjelovao sam na sastancima premijera i Korena kada nije iskoristio pitati kakve su vaše namjere s Podravkom. Ili vi to znate pa nam nećete reći ili se niste usudili pitati. Niste ga pitali tamo gdje je bila prilika.
Kešer (replika): Nije bitno tko je ovog momenta predsjednik Uprave, nego kako će Podravka ovog momenta investirati u Koprivničko-križevačku županiju. Na koji će način Podravka biti povezana s našim malim gospodarstvenicima, poljoprivrednicima i što će Podravka to u budućnosti otkupiti od naših poduzetnika i naših poljoprivrednika? Lacković zagovara Milodanovićku, dobivala je 10 tisuća kuna svaki mjesec. Koren ne zagovara nikoga, on je protiv gospođe. Ne prozivam nikoga, nebitno je tko je na čelu, bitno je kako se razvija.
Lacković (odgovor na repliku): Dogovorit ću Kešeru sastanak s kolegicom Milodanović pa će mu ona odgovoriti.
5. Ovdje se nameće pitanje poljoprivrede koja je takoreći na koljenima. Nema poljoprivrednika s kojim smo razgovarali, a da nam nije rekao da im je toliko teško da razmišljaju da odustanu od svega. Cijenama se ne mogu natjecati s uvoznom robom upitne kvalitete, a svako selo od nekadašnje gotovo svake kuće, sada ima jednog ili dva poljoprivrednika.
Matotan (1 minuta): Agrarnu politiku vodi država koja je pod utjecajem europske agrarne politike tako da Županija nema veliki manevarski prostor za ono što bi se moglo. Moj stav je da se podržava ekološki prihvatljiva i ekonomski isplativa proizvodnja koja je temeljena na održivom gospodarenju tlom da baza budu ratarsko-stočarska obiteljska gospodarstva i da u proizvodnji bude veća zastupljenost intenzivnijih kultura koje imaju svoje tržište i da se bolje organiziraju proizvođači, da zajednički nastupe na tržištu veće cijene i da se struktura proizvodnje pokrene.
Kešer (1 minuta): Ja dolazim iz poljoprivrednog sektora. Najpozvaniji sam da kao agronom mogu govoriti o poljoprivredi i mogu kao čovjek kojega svaki dan tišti teret neorganiziranosti poljoprivredne proizvodnje. Nama danas uopće nije organizirana poljoprivredna proizvodnja, nama su nestali sajmovi, nestala je prerađivačka industrija kompletno. Mi u županiji nemamo niti jednu klaonicu, što znači da nemamo mesarsko prerađivačku industriju. Ovog momenta sirovina dolazi iz nekog drugog mjesta u županiju. Kao župan pokrenut ću najprije organiziranost proizvodnje, povezati male poljoprivrednike s industrijama, dati mogućnost kroz PORA-u da se organiziraju programi koji bi se poticali direktno iz europskih sredstava, da bi došao novac za industriju i time došao novac za primarnu proizvodnju za naša seoska obiteljska prirodna gospodarstva.
Koren (1 minuta): Kao što je g. Matotan rekao, ovlasti i mogućnosti direktnog utjecaja na sektor poljoprivrede kroz županijski proračun vrlo su ograničene i male. U planu je izgradnja hladioničkih kapaciteta, distributivnih za voće i povrće na području koprivničkog dijela županije, a za meso na području križevačkog dijela županije. Povezivanje s prehrambenom industrijom je ključ. Činjenica je da se ovdje dovoljno ne proizvodi.
Lacković (replika): Izlaganje Korena dobro ocrtava županijsku viziju poljoprivrede, niste rekli ništa u 60 sekundi nego ste nabacali teze i fraze koje možemo čuti svugdje, konkretno što je Županija učinila niste rekli ništa, to je točno ono što je stanje u županiji.
Matotan (replika): Virovitičko-podravska županija uložila je preko 50 milijuna i nitko se nije priključio. Naša županija ima plan, ima sve napisano, no konkretno se stoji.
Kešer (replika): Riječ je samo o tome da Darko Koren više nema šanse, imao je šansu 20 godina razvijati Koprivničko-križevačku županiju. I tu sva vizija pada u vodu jer smo došli do čega jesmo. Mi smo sada u problemu u obiteljskom gospodarstvu, u industriji, prerađivačkoj, trgovačkoj industriji, mi smo u ozbiljnom problemu. U vinarstvu, voćarstvu… Čime se možete pohvaliti? Ničime, nažalost.
Koren (odgovor na repliku): Spomenuo sam projekt izgradnje distributivnih hladioničkih kapaciteta koje financira Ministarstvo poljoprivrede kroz svoj jedan program, onda je to jedan konkretan projekt.
Lacković (1 minuta): Susjedna Bjelovarsko-bilogorska županija ulaže sredstva. Naša niti jedan projekt, niti je prijavila, kamoli što dalje, s druge strane Varaždinska aktivno radi, daju 25 tisuća kuna za navodnjavanje, zaštitne mreže, osiguravaju trajne nasade, daju za okrupnjavanje parcela, rade transparentno, imaju razvojnu agenciju, kao mi PORA-u, ali ne radi ni za jednu proizvođačku organizaciju projekte. Ideje stoje, bile su na stolu, vlak je otišao, treba se vratiti natrag.
Koren (replika): Imamo projekt koji je na Hrvatskim vodama da se realizira. Projekt navodnjavanja je specifikum i ne može se sagledati politički. To se g. Lacković uspoređuje sa županijama s kojima se možda ne bismo trebali uspoređivati. Ja inače cijenim i poštujem te ljude. On je imao inicijativu, zamislite, izdvajanja Đurđevca iz županije i odlazak u Bjelovarsko-bilogorsku županiju.
Lacković (odgovor na repliku): Pokušao nas je nasmijati, ali nije uspio. Projekt ima sumnjive vlasničke odnose i zato dugo stoji, neki dužnosnici imaju zemljište koje trebaju otkupiti Hrvatske vode, a najveći Osatina projekt, velikih stotinu hektara nasada jabuka, ne želi s županijom imati posla jer nije ozbiljan.
Hanžeković (1 minuta): Dolazim sa sela i gledam poljoprivrednike svaki dan, a ono što vidim je krivo usmjeravanje poticaja. Bit ću kratka, treba ih poticati da proizvode ono za čime postoji potražnja.
Matotan (replika): Državni poticaji izlaze iz države. Županija ima mali prostor da može nešto napraviti i da se to ne kosi s državnim planovima. Za nešto se ne može dvaput dobiti poticaj.
Koren (replika): Imamo 21 program kroz koji potičemo poljoprivrednu proizvodnju.
Lacković (replika): Podravska razvojna agencija mora biti generator za pomoć malim OPG-ovcima, ne mogu se mali poduzetnici i OPG-ovci izlagati riziku da im projekt prođe ili ne. Ponovo navodim primjer Varaždinske županije koja im je odlučila financirati s 50 posto dokumentaciju koju oni onda vraćaju kasnije.
Kešer (replika): Meni je drago što gospodin Koren nije radio i što nije napravio navodnjavanje ovog momenta jer navodnjavanje stoji, i u Virovitičkoj, stoji i u Brodsko-posavskoj, i mi zapravo imamo drugi koncept koji mora biti, a to je povezivanje malih poljoprivrednika s velikom industrijom. Tu je jedina kvaka na kraju. Tako ćemo podići male gospodarstvenike. A ono što bih rekao Korenu, ja sam poljoprivrednik, imam svoj vinograd, imam svoju proizvodnju mlijeka, preradu mlijeka u sireve itd.
Brza cesta. Neizbježna tema prije svakih izbora, vjerojatno smo i mi i vi već dosadni javnosti s najavama gradnje, koja nikako da započne. Župan Koren je nešto najavio prije izbora pa je sve opet stalo. Kako biste vi kao mogući budući župani doveli cestu do Koprivnice? Kada će to biti, za koliko izbora od ovih, kada napokon kreće gradnja do Kloštra Vojakovačkog?
Kešer (1 minuta): Mi imamo obećanje te brze ceste zadnjih pet godina. Čvrsto obećanje. Od početka gospodina Andreja Plenkovića imao sam nekoliko tiskovnih konferencija gdje sam točno izračunao koliko treba vremena da se napravi projekt dokumentacija, koliko treba novaca da se otkupi zemljište. Mi danas nemamo do Koprivnice projektnu dokumentaciju, mi nemamo otkupljeno zemljište, mi nemamo građevinsku dozvolu, a strojevi nam se zagrijavaju na gradilištu. Pitam se samo na koji način su oni to mislili napraviti. Ja bih kao župan istog momenta drugačije pristupio prema tom projektu, išao bih čvršće. Ja sam već nekoliko puta i rekao da jedino tko može dovesti Koprivnicu brže u Zagreb, to je Kešer.
Koren (1 minuta): Mogu najmjerodavnije o tome govoriti, nezadovoljan sam i sve sam napravio što sam mogao. Premijer Plenković je prošli tjedan bio u Koprivnici, razgovarali smo, pa s ministrom Butkovićem, ali to je nedovoljno. Razgovaramo i s odgovornim ljudima u Hrvatskim cestama koji su nositelji projekta, to je nacionalni državni projekt Hrvatskih cesta i oni ga provode. Gradnja kreće 1. srpnja, odabran je izvođač radova.
Kešer (replika): Proveo sam jako puno projekata od društvenog značaja. Ali nisam mogao nijedan projekt provesti, nisam mogao ispisati natječaj po zakonu o javnoj nabavi da nisam imao građevinsku dozvolu. Vi tvrdite da su oni raspisali natječaj, a još uvijek nemate građevinsku dozvolu. „Pa nema veze“. Vi ste se s Plenkovićem šetali prije četiri godine ovdje, i Plenković rekao: „Evo ga, kreće brza cesta“. Još uvijek kreće, vi zagrijavate strojeve, on je došao ponovno reći: „Evo, ja sam uz Koprivnicu, ja ću napraviti brzu cestu“.
Lacković (replika): Najbolji pregled ima Koren, on je tu od 2001. godine, prati sve faze, sramotno je da se cesta obećava, ne samo od naših političara i ekipe koja osvaja županijsku vlast nego i iz Zagreba, što pokazuje koliko nas ne cijene preko naših političara.
Koren (odgovor na replike): To su ljudi koji su mogli doprinijeti kad je Lacković bio u Saboru i držao većinu pa je mogao na to utjecati.
Lacković (1 minuta): Brza cesta, ono što sam mogao kao član parlamentarne većine je amandman od 40 milijuna bez kojeg se ne bi krenulo u Kloštar Vojakovački što je obilaznica grada Križevaca. Cesta se projektira u dva traka, a gradit će se trak od dva kolnika. Trebalo bi krenuti u gradnju od Koprivnice, kao što su napravili u Bjelovaru i Virovitici, a treba onda izlobirati da cesta Virovitica – Koprivnica sadržava 18,9 km obilaznice. Svakako bih držao sve državne projekte pod kočnicom dok ne bismo riješili pitanje izgradnje, a ne obećanja.
Kešer (replika): Ovoga momenta riječ je o tome da su imali mogućnost, kad je g. Lacković podržavao većinu HDZ-a. Tada je vaša ruka bila presudna. I vi ste tada trebali uvjetovati brzu cestu do Koprivnice. I točka. I nema proračuna. I idemo na izbore, to bi napravio i ja. Samo tako i nikako drugačije, a ne bih ušićario par tisuća kuna za nešto malo i to je to.
Lacković (odgovor na repliku): Neću se spuštati na ovaj nivo, Kešer ne zna da je dužnost župana biti pristojan i kulturan, molim vas da skratite diskusiju jer smo ovdje radi gledatelja, da im podijelimo stavove i viziju.
Hanžeković (1 minuta): Učinila bih sve da se to što prije završi, vrlo kratko. Kako? Lobiranjem u Vladi.
Matotan (1 minuta): Ono što je u nadležnosti Županije, ako je to na primjer projektiranje, odnosno otkup zemljišta, to Županija može napraviti. Nitko od nas nije napravio kuću, a da prije nije napravio papire. Tunel se gradi s dvije strane, a ne s jedne pa idemo napraviti što možemo do Koprivnice i neka se samo započne jedan dan. Treba rješavati papirologiju, a ne da za 10 godina ponovno razgovaramo o tome kako dalje iz Koprivnice.
Hanžeković (replika): Otkud ide šljunak za cestu? Iz Drave i Kalnika.
Kešer, Koren: Ide iz više izvora.
Kešer (replika): Vjerojatno je gospodin Matotan htio reći da projekt trebamo sagledati u cijelosti i u cijelosti ga rješavati. Međutim, što su radili političari koji sjede ovdje, na državnoj i županijskoj razini? Podravci protiv Prigoraca, Prigorci protiv Podravaca. Kad postanem župan meni će županija biti jedna.
Lacković (replika): U Županijskoj skupštini predlagali smo sufinanciranje izrade projektne dokumentacije, većina je to odbila. Smatramo da nije problem da tu Županija mora većinu odraditi, ali mora imati kičmu, a ne dočekivati šefa HDZ-a pognute glave.
Zdravstvo nam je izmaku snaga, lijekova ima pa nema, nema liječnika, evo Križevci nemaju ginekologa, nisu imali ni pedijatra, u Koprivnici nedostaje liječnika, pedijatra, Đurđevac je tek nedavno dobio TIM2 Hitne medicine, što vi kao župani možete učiniti po tom pitanju?
Koren (1 minuta): Ono što je u ovlasti županije, po mom sudu je napravljeno, ne možemo očekivati da će Županija sa svojim proračunom rješavati stambena pitanja svim liječnicima, no imamo program sufinanciranja kamata na stambene kredite našim liječnicima, imamo primjere jedinica lokalne samouprave, spomenut ću općinu Ferdinandovac. Svi znamo da je problem nedostatka liječnika. Imamo kontinuirano objavljene natječaje za za liječnike u našim zdravstvenim ustanovama, za specijalizacije, no činjenica jest da je jedan dobar dio od tih ljudi otišao iz Hrvatske i pojavio se problem s nedostatkom ljudi. Ako je to najveći problem u Hrvatskoj, onda se on mora rješavati s razine centara države.
Kešer (replika): Gospodin Koren rekao je da su doktori otišli. Doktori su otišli iz malih sredina. Samo zbog njega. To ljudi moraju znati.
Lacković (replika): Prava slika stanja, ambicije i vizije, umor Korena očituju se u funkcioniranju zdravstvenog sustava. Osam godina je Đurđevac čekao TIM2 hitne medicine, to ste uspjeli sad pred izbore. Nejednaki pristup prema pacijentima je temeljna odlika vašeg rada.
Lacković (1 minuta): Glavna djelatnost svake županije je zdravstveni segment, primarni i sekundarni, primarno liječnici obiteljske medicine i dostupnost ginekologa, pedijatara i ostalih u gradovima. Mi u našem sustavu imamo prazne ordinacije i tu je najveći problem nastao jer se nisu davale ordinacije u zakup da bi sredstva išla u proračun Doma zdravlja, a onda u županijski proračun. Velik je broj specijalista koji nisu u adekvatnom tretmanu i napuštaju nas.
Koren (replika): Ne znam kakav je stručnjak g. Lacković da može procijeniti nečije stanje, to mogu psihijatri ili psiholozi, a g. Kešeru poručio bih da se ispriča sam sebi. Primjer takvog poticanja je kad u poduzetničkom inkubatoru date prostor jednoj zubarskoj ordinaciji i naravno onda nositeljica te ordinacije postane vama kandidatkinja za zamjenicu župana.
Hanžeković (1 minuta): Zdravstvo u Koprivničko-križevačkoj županiji nije ravnomjerno raspoređeno i ruralne sredine tu jako zaostaju. Recimo, u mojem Čvrstecu vrbe rastu u sklopu zgrade, a njoj gravitira 800-tinjak stanovnika. Osim toga, nedostaje nam liječnika i u županiji imamo samo jednog logopeda. Koje je rješenje problema? Mi bismo raspisali natječaj i doveli strane stručnjake ako treba, jer je našim liječnicima porušeno dostojanstvo. Ljudima, jednostavno, trebaju bolje plaće.
Kešer (replika): Mislim da je gospođa jasno rekla da treba vidjeti tko je vlasnik.
Matotan (1 minuta): Činjenica je da Županija ne može riješiti probleme na razini države. Županija može utjecati na to da sustav funkcionira. Na vlastitom primjeru mogu pokazati da sustav ne funkcionira i da ljudi nemaju jednaku zdravstvenu skrb. Recimo, ja imam uputnicu za kolonoskopiju koju čekam godinu i nešto dana, no ja si mogu platiti da za tri dana to obavim, ali ima ljudi koji će s tim imati problema. Važno je kadroviranje rukovodećih osoba koje su trenutno političke naravi i isto kao u Podravci treba dati vodstvo u ruke stručnjaka koji su ponikli iz bolnice, znaju struku i imaju menadžerski karakter.
Kešer (1 minuta): Zapravo, najprije bih ušao u problem koji je. Teško mi je iz ove pozicije govoriti, ne znam baš točno sve sto se događa unutar bolničkog sustava. (Jeste li zadovoljni radom ravnatelja bolnica?, glasilo je potpitanje voditelja) Pa ja bih vam sada odgovorio, koliko imam informacija, županijska bolnica zadužila se preko 65 milijuna. Mislim da je to jedan ogroman novac. Mislim da se u vrijeme ravnatelja Devčića koji je sada kandidat za gradonačelnika Križevaca, zadužila novih 20 milijuna. Ne znam koji obraz ima da bude kandidat. Ako mi dopustite da velim što bih napravio odmah. Svakako bih išao u izgradnju liječničkih stanova, liječnicima bih dao stanove na korištenje, čak možda i u njihovu vlasništvu. To može Županija napraviti bez greške i to puno manje košta nego subvencioniranje kamata, gdje smo ih opet zadužili i opet nemaju ništa. Obećavam svih građanima županije da ćemo dati koncesije liječnicima da mogu obavljati svoje poslove i u ruralnim sredinama.
Koren (replika): U mojoj ambulanti sigurno ne bi rasla vrba da sam ja ondje. Lako je obećavati i nije moguće graditi stanove za liječnike jer oni nisu socijalni slučajevi, oni su ljudi koji imaju relativno visoka primanja. Zdravstvo i dugovi bolnica su problem državne razine. To je sustavno pitanje RH.
Kešer: Ja se neću spuštati na razinu Darka Korena. Mi smo u ozbiljnim problemima. Evo gospodine Koren, imate još tjedan dana da uzmete motorku i srušite vrbu.
Lacković (replika): Dugoročno strateško planiranje cijelog zdravstvenog sustava je odgovor na rupe u manjku stručnjaka i stručni pristup bez kadroviranja političkog. Mislim da liječnike uopće ne interesiraju stanovi, treba ih pitati. Pod broj jedan, to će biti kvalitetni odnosi, vrednovanje struke, ne miješanje u kadroviranje po odjelima svake godine. Oni znaju što treba napraviti.
Od izbora do izbora Piškornica je neizbježna tema, u tijeku je suđenje Mladenu Jozinoviću za isplatu bonusa… Najavljena je gradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, no ljudi su izgubili povjerenje u sustav. Ono što često čujemo je da lokacija centra loša, blizina Podravke, kuća, pitke vode… Građani strahuju od postavljanja loše i nekvalitetne mehanizacije. Pitanje je i iz koliko će se županija na kraju dolaziti otpad? Iz četiri, šest, više? Imamo li odgovore?
Lacković (1 minuta): Najpozvaniji za govoriti o ovoj temi bit će Koren. RCGO, jedan normalan centar koji je trebao biti građen kao normalni centar, je zloupotrebljen da se napravi mega smetlište, zloupotrijebi mjesto direktora i situacija predsjednika Skupštine koji nije tog direktora imao pod kontrolom i pratio što se zbiva. Rast brda je dokaz da vi to niste radili. Činjenica je da ne znamo koliko otpada će županija odlagati što je dokaz da ne radite ili ne želite to komunicirati. Ja sam našao službeni dokument da je riječ o šest županija, dostavio ga svim članovima Županijske skupštine, ukazali smo 2014. prvi na pojavu višestrukih količina teških metala u hidrogeološkoj studiji. RCGO da. Piškornica – razrieštiti odnose, vidjeti ima li koruptivnih skandala. Nije ovo sve negativno što smo vidjeli, vrijeme i sudski postupak će dokazati istinu.
Koren (replika): Povedena je rasprava na Županijskoj skupštini slijedom inicijative oporbe. Mislim da je ta rasprava bila vrlo kvalitetna. Zbrinjavat će se otpad s područja četiriju županija. Svi pravosudni postupci su u tijeku i ne možemo to prejudicirati, tako da smatram da ovoga trenutka po pitanju Piškornice nemamo što raspravljati osim o tome da je to projekt od nacionalnog značaja koji će se sigurno realizirati.
Kešer (replika): Gospodin Koren ne laže, nego ne govori istinu.
Hanžeković (1 minuta): Kao prvo, tu treba vidjeti gradi li se taj otpad na pitkoj vodi. Druga stvar, slažem se s gospodinom Lackovićem, trebali bismo pričekati pravosudni završetak te priče. A općenito na Piškornicu kao odlagalište otpada gledam pozitivno, ali samo u slučaju da se s europske razine poštuju svi najviši mogući ekološki standardi.
Matotan (1 minuta): Mi imamo i uvijek ćemo imati smeća i morat ćemo ga deponirati. Edukativnim načinom razvrstavajmo otpad da ga imamo što manje. Svjestan sam da opravdanost projekta ovisi o veličini brojeva, što je veća količina otpada više se ekonomski isplati, ali ekološki ne. Moramo imati zbrinjavanje otpada, ali isključivo s područja županije.
Koren (replika): Ne postoji nijedna odluka koja definira da će se na Piškornici gospodariti otpadom iz šest županija. Mi takvu informaciju nemamo. Zna se otkud je ta cijela priča potekla. Dok je Hrvatska trebala u Bruxellesu braniti koncept Strategije gospodarenja otpadom Hrvatske, onda te dvije županije. koje se često puta spominju kao neki uzor. nisu imale rješenja. Neke privatne odnose treba staviti izvan poslovnog konteksta jer to je nešto što se ne treba preklapati. Donijeli smo odluku da Upravi damo mandat da taj pravosudni postupak tjera, a što se tiče samog projekta Piškornice, on je ovog trenutka vrlo visokoj fazi. Kao što sam rekao, potpisan je ugovor s Ministarstvom gospodarstva i zaštite okoliša na, ovog trenutka, 350 milijuna kuna. I sigurno će stanje gospodarenja otpadom u ovoj regiji biti puno bolje. Posljednjih nekoliko mjeseci nijedan nalaz nije bio rizičan.
Kešer (1 minuta): Sve što je dosad napravljeno, napravljeno je pogrešno. Zato jer odluke koje su sad došle, nove, a to je da je šest županija uključeno u projekt, da se dvije županije prikrpale, a to su Virovitičko-podravska i Bjelovarsko-bilogorska. Mislim da se ljudi koji rade u tom projektu nisu snašli. Sada otpad dolazi iz Varaždinske, Krapinsko- zagorske, iz Koprivničko-križevačke normalno, iz Međimurske. To su te četiri županije i sad se priključile još dvije, Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska. Tamo je zbrinuto 600 tisuća tona otpada, kad to pomnožite s tri i tristo milijuna kuna po toni otpada, vi dobijete podatak oko 180 milijuna kuna. Mi danas nemamo točnu informaciju kuda je otišlo 180 milijuna kuna, a samo imamo hrpu otpada.
Lacković (replika): Jedno je projekt, a drugo ekološka opasnost koja se nadvila nad bazene pitke vode najveće u EU i svaki posao koji će se raditi morat će se raditi uz pristunost i struku ekologa. Za to sam da Koprivnica dobije određeni postotak u projektu, da može raditi monitoring zbog blizine koju ima.
Kešer (replika): Ja govorim činjenice, postoji odluka Andreja Plenkovića, postoji odluka Darka Korena za bioenergane u Prigorju. Odluka, potpis njegova zamjenika gospodina Petričevića. Vaša odluka. Postoje egzaktne činjenice da je SDP prvi pokrenuo pitanje Piškornice i pokrenuo je pitanje ovoga problema. I zahvaljujem se Lackoviću što je prihvatio da se za ovo održi sjednica, ali na toj sjednici nismo dobili prave odgovore.
Matotan (replika): Htio sam samo reći da vjerujem da su analitički nalazi u redu, no jučer sam otišao do Piškornice, do bare gdje rode unutra čeprkaju, osjetio sam smrad i poslikao smeće koje je gore. Vjerojatno nije lijepo za vidjeti i sigurno ima negativnih utjecaja.
Lacković (replika): Vaš privatni odnos s Jozinovićem, kumski, je bitan u ovoj situaciji, bili ste mu šef, a tvrdili ste da niste znali za bonus. Izbjegli ste dolazak na ročište prije ovih izbora, ali je tamo bio čovjek umjesto Posavca koji je rekao da je na toj skupšitni bio i raspravljalo se o tome te se dao mig Jozinoviću da si ga isplati. Danijela Glavosek Kovačić je kao i svi drugi u zakupu, plaća zakupninu za svoj prostor.
Kešer (replika): Mislim da gospodin Koren ne govori istinu jer je rekla gospođa koja radi računovodstvo, koja je bila na isplati, da njegovom kumu dva milijuna kuna ili milijun i nešto plus porez, da je bila odluka Skupštine, a vi ste predsjednik Skupštine.
Koren (replika): Ako sam rekao da nisam znao za isplatu bonusa, onda nisam znao. Pravosudni proces će donijeti pravorijek. Tu ništa nije sporno. Moj obiteljski odnos nije bitan.
Hanžeković (replika): Samo bih odgovorila gospodinu Korenu da nije to kumstvo nebitno kao što ste rekli, jer ste bili prvi suradnici.
9. Treba li Koprivničko-križevačka županija potaknuti rad Nogometnog kluba Slaven Belupo i Rukometnog kluba Podravka Vegeta kao dvaju najvećih sportskih kolektiva u našoj županiji, a koji glavnu podršku imaju od strane Podravke. Kako biste uredili te odnose između političke, gospodarske i sportske strane?
Hanžeković (1 minuta): Apsolutnu podršku dali bismo našim klubovima. Ali ne smijemo zaboraviti ni na niže lige, koje, također, moraju dobiti podršku sa županijske strane.
Matotan (1 minuta): Lijepo je imati vrhunske timove koji predstavljaju ne samo firme kao sponzore nego i grad i županiju, no moj je stav da je bolje s više novca pratiti masovni sport manjih klubova koji nemaju sponzore. Djeca će tako više uživati u prirodi i manje će biti ovisni o tehnologiji. Jesam za podršku, no da se racionalno novci rasporede i da veći dio ide amaterskom sportu.
Kešer (1 minuta): Pa svakako ja bih to konceptualno sagledao kao jednu cjelinu, sport. Ne bih izdvajao posebno nogometni, rukometni ili neki drugi sport. Mislim da je tu potrebno ulagati svakako u amaterski sport. U sport koji je sada na najnižim granama, a to su općinske lige, pa na kraju i županijske lige, a profesionalnim bih sportašima svakako dao podršku. Ne bih ulazio u Slaven Belupo opet sa svojim kumom da ga postavim za direktora Slaven Belupa, već bih najnormalnije to prepustio vlasnicima. (Biste li, kao župan, podržali ili subvencionirali iz proračuna neku gradnju kampa u kojem bi Belupo vas tražio podršku?, glasilo je potpitanje voditelja). Zapravo, to bih inicirao. Vi znate moje djelovanje kroz nekoliko godina i ja sam kao načelnik Općine Kalnik napravio projektnu dokumentaciju, dobio građevinske dozvole kompletno za igranje, čak sam ponudio i Slaven Belupu, ponudio sam Županiji, ponudio sam HNS-u, ali jasno, ne bih na teret hrvatskog nogometnog saveza išao, na primjer, na utakmicu u Rusiju. To mi nikad ne bi palo napamet.
Koren (1 minuta): Dugo sam aktivan sportski djelatnik, upoznao sam taj sustav, sport treba sagledavati u cjelini. Odnos kompanije Podravke sa sportskim klubovima treba sagledavati kroz jedan marketinški pristup, to je normalno u svijetu, treba se reklamirati i ja sam za to da se daju za to sredstva. S druge strane, pobornik sam inicijative da određeni promil svojih prihoda godišnje angažira u razvoj nekih društvenih aktivnosti, amaterskog sporta… Dakle, apsolutno podržavam sve ovo.
Lacković (1 minuta): Županija se ne treba miješati u profesionalni sport pa ni u Slaven Belupo koji je ponos naše županije, isto tako ni u rukomet. Treba sufinancirati sportsku infrastrukturu za sve one male amaterske klubove, nogometne, košarkaške gdje sport ima ulogu zaštite zdravlja i micanja mladih ljudi od problema. S druge strane, Belupo treba koristiti u promotivne svrhe, Podravka ga mora financirati jer predstavlja vrijednost same kompanije da financira sport na području gdje posluje i ostvaruje dobit.
Kešer (replika): Ma zapravo, mislim da idemo u totalno pogrešnom smjeru. Financiranje privatnih investicija, to moramo ostaviti privatnicima. I Podravka će sama, Belupo i sve druge tvrtke odlučiti kamo će one dati svoj novac. Međutim, kao župan bih se založio – nas 12 župana u cijeloj Hrvatskoj – da dođu do poreznog rasterećenja prilikom ulaganja u sport, a osobito u amaterski sport, što znači, ukoliko bi moja tvrtka uložila u NK Čvrstec, tada bih ja dobio olakšicu poreza, i meni bi bio cilj ovog momenta uložiti u NK Čvrstec. I tu bih ja kao župan inzistirao kroz saborske zastupnike, donijeti takvu odluku i da kroz porezno rasterećenje poduzetnika dođemo do ljepših nogometnih stadiona i ostalih društvenih, odnosno ostalih sportskih udruga.
Lacković (odgovor na repliku): Smatram da Podravka treba financirati i Slaven Belupo i RK Podravku. Župan koji se boji šefa HDZ-a to ne može.
Koren (replika): Ja se nikoga ne bojim. No, začudo, slažem se i s Lackovićem i Kešerom.
10. Imate 30 sekundi za vašu poruku biračima.
Kešer: Drage građanke i građani, gledateljice i gledatelji ePodravine, hvala vam što se nas gledali, hvala što se usvojili gradivo koje smo danas govorili. Vjerujem da ste donijeli odluku kome ćete dati povjerenje 16. svibnja na izborima. Vjerujem da vas neću iznevjeriti i bit ću župan svih građana naše županije, jer županija su ljudi.
Koren: Hvala svima na korektnosti. Sigurno se ne moram predstavljati gledateljima ePodravine jer sam već 13 godina župan. Rezultati koje činim i što radim govore samo o sebi i to će biti garancija daljnje podrške u novome mandatu. Siguran sam da sam sposoban odgovoriti na sve izazove novih vremena.
Lacković: Svaki dan sam s vama na ulici slušam vaše probleme, shvatio sam da svi jednako želimo promjene. Pozivam vas da odvojite vrijeme, da izađete na izbore i glasate za promjene, prekinete stagnaciju te da zajedno pokrenemo razvoj županije po mjeri čovjeka koji ovdje želi ostati živjeti.
Hanžeković: Dragi glasači, došlo je krajnje vrijeme za iskrenost i poštenje u politici. Župan Koren kaže da iza njega stoje rezultati, no svi vidimo kakvi su to rezultati i gdje smo. Treba uvesti red, rad i disciplinu i treba ljudima pružiti punu podršku, a vi ćete vašom odlukom to promijeniti 16. svibnja.
Matotan: Ja se prije svega zahvaljujem svim biračima koji su dali podršku mojoj kandidacijskoj listi, posebice aktivistima koji su u teškim pandemijskim vremenima smogli snage skupiti i više nego dovoljan broj potpisa za kandidaturu. Pozivam da strogo poštujete epidemiološke mjere i da izađete na izbore i ispunite građansku dužnost i moralnu obavezu. Isključivo glasajte po savjesti, izaberite onoga tko vas dosad svojim obećanjima nije obmanuo i za koga vjerujete da neće. Ako će to biti za mene i za listu koju zastupam, vjerujte mi da ću svoje intelektualne i fizičke snage upotrijebiti za boljitak svih žitelja naše županije iz svih područja, da se sigurno ponosno možete u svijetu gdje god bili predstaviti otkuda ste i tko ste.
