‘Žrtve najčešće ne prijavljuju nasilje jer su prisutni strah i sram, neznanje ili nerazumijevanje okoline, ali i ekonomska ovisnost o samom zlostavljaču’, istaknula je Marina Švagelj Jažić, predsjednica udruge HERA.
Javna akcija u povodu obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 25. studenog, održana je jučer, u ponedjeljak, na koprivničkom Zrinskom trgu u suradnji križevačke udruge HERA, udruge osoba s invaliditetom Bolje sutra i koprivničko-križevačke policijske uprave.
Ovaj dan obilježava se u znak sjećanja na sestre Mirabal – Patriu, Dédé, Minervu i Mariu Teresu, koje je brutalno ubio diktator Rafael Trujillo, 1960. godine, a 1999. godine Ujedinjeni narodi proglasili su taj dan Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.
Tim danom ujedno započinje i globalna kampanja 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, a završava Međunarodnim danom ljudskih prava te sadržava još tri važna dana. To su 1. prosinac, Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a, 3. prosinac, Međunarodni dan osoba s invaliditetom i 6. prosinac, Dan sjećanja na žrtve montrealskog masakra.
Cilj ove javne akcije je utjecati na brojne predrasude, osvijestiti javnost o problematici nasilja nad ženama te osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške žrtvama nasilja.
– Na području županije bilježimo otprilike oko 600 do 700 prijavljenih prekršaja. Ta brojka je samo jedan dio onoga što se zapravo događa, a tamna brojka je vrlo velika jer se žrtve još uvijek ne odlučuju na prijavljivanje – istaknula je Valerija Golubić, policijska službenica za maloljetničku delinkvenciju u službi kriminalističke policije u policijskoj upravi koprivničko križevačkoj i voditeljica županijskog tima za borbu protiv nasilja nad ženama.
Objasnila je kako je potrebno pomoći i potaknuti ljude da shvate i da prepoznaju nasilje kako bi ga mogli prijaviti, stoga policija surađuje s tijelima civilnog društva i svim relevantnim institucijama.
– Ukoliko do nasilje dođe, savjetujemo da žrtva pokuša naći dovoljno hrabrosti i to prijaviti te da iz svoje bliže okoline pronađe osobu koja bi mogla pružiti nekakvu podršku – dodala je V. Golubić.
Osim fizičkog nasilja, ono može biti seksualno, psihičko i ekonomsko.
– Naša iskustva govore da je najčešće psihičko nasilje, a osobe ga vrlo rijetko prijavljuju jer smatraju da za to treba postojati nekakav opipljiv dokaz. Uvriježeno je mišljenje ako te nitko nije udario, ne vide se modrice, stoga ne možeš biti žrtva. Žene se zato rijetko odlučuju prijaviti psihičko nasilje – naglasila je Marina Švagelj Jažić, predsjednica udruge HERA.
Svaki oblik vrijeđanja, kletve, psovke na bilo kojoj osnovi spada u kažnjivo ponašanjne prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, prema Kaznenom i Obiteljskom zakonu, kaže M. Švagelj Jažić i dodaje kako je potrebno raditi na osvješćivanju činjenice kako je svaki oblik psihičkog nasilja kažnjiv po zakonu i da ga svaka žena može i smije prijaviti.
– Žrtve najčešće ne prijavljuju nasilje jer su prisutni strah i sram, neznanje ili nerazumijevanje okoline, ali i ekonomska ovisnost o samom zlostavljaču – dodala je i objasnila kako se za pomoć mogu obratiti udruzi koja je jedina organizacija u županiji koja pruža pomoć i podršku žrtvama obiteljskog nasilja, ali i centrima za socijalnu skrb te policijskim postajama.
