Iako je bila jedno od glavnih vojnokrajiških vojnih uporišta, Koprivnica u 16. i 17. stoljeću nije potpadala pod jurisdikciju Slavonske vojne krajine odnosno Varaždinskog generalata.
Formalno pripajanje nije bilo moguće već zbog povlastice koje je Koprivnica imala kao slobodni...
Početkom 19. stoljeća u Koprivnici su radile četiri gostionice, a 1818. godine spominje se po prvi puta i gostionica s prenočištem pod imenom "Križ", koja je kasnije nastavila tradiciju kao poznati koprivnički hotel.
Gostioničarstvo i kasnije hotelijerstvo imali su ulogu...
Nakon što je obavljao razne poslove, među ostalim i cijepao drva bez plaće, vratio se kao kralj u grad i dao da se razgrne hrpa cjepanica na kojima su pronađeni Matijaševi potpisi.
Borba protiv zloupotreba položaja i odnos kralja Matijaša...
Prvi koprivnički kapetan, Luka Sekelj, iz Ormoža u današnjoj Sloveniji, počeo je sredinom XVI. stoljeća oduzimati građanima Koprivnice selišta i krčevine te ih tjerati da plaćaju novčane daće kao i da daju podvoz na duge relacije.
Sekeljev kaštelan i...
Najintenzivnija pustošenja ovog dijela Podravine izvršena su 50-tih godina 16. stoljeća. Na puste koprivničko-đurđevačke posjede doseljavali su se i u drugoj polovici 16. stoljeća novi stanovnici.
Hrvatski je sabor tada tvrdio da koprivnički kapetani raspolažu s mnogo kmetova, iako...
Imali su četiri pluga i prema starom običaju u vrijeme mira nisu morali orati za koprivnički kaštel, a sada su i tjerali na to s tim da su također morali davati drugu tlaku.
Na granici s Osmanskim Carstvom je bilo...
Čini mi se vjerojatnijim da je škola oko 1590. godine bila organizirana od strane protestanata da bi kasnije došla pod katolički utjecaj i upravu.
U Koprivnici je pučka škola postojala zasigurno krajem 16. stoljeća, što ne isključuje da su određeni...
U srednjem vijeku su postojale veze između Koprivnice i Budima. One su uglavnom bile vezane uz odnose Koprivničanaca s vladarima.
Tako su primjerice kralju Matijašu Korvinu u Budim u veljači 1459. godine došli magister Blaž, sudac Stanislav i plemeniti...
Koprivničko groblje uređeno uz kapelicu Sv. Duha u kontinuitetu djeluje od 17. stoljeća, no u početku je ono bilo samo za stanovnike sjevernih koprivničkih ulica.
Prema zapisima iz 1650. godine vidljivo je da se kapela Sv. Duha nalazila kraj puta...
Srednjovjekovna Koprivnica je imala kontakte sa brojnim prostorima diljem europskog kontinenta. Razlozi tih kontakata su bili raznovrsni – od vjerskih do gospodarskih i političkih.
Koprivničanin i zagrebački kanonik Petar Jurjev je 1331. godine boravio u Avignonu, u Francuskoj. Uz...
