Namjera Zakona trebala bi biti zapošljavanje ljudi i stalna radna mjesta u Hrvatskoj, a to u Zakonu nigdje ne piše, rekao je Mirko Habijanec.
U prostorijama Županijske komore Koprivnica održana je sjednica Gospodarskog vijeća HGK, Županijske komore Koprivnica. To je bila dobra prilika da se sazna nešto više o aktualnoj situaciji u poduzetništvu, javnoj nabavi i novom Zakonu o javnoj nabavi, poteškoćama s kojima se suočavaju hrvatski poduzetnici prilikom prijave na natječaje te eventualnim rješenjima.
Direktorica sektora za industriju i IT u Hrvatskoj gospodarskoj komori Tajana Kesić-Šapić na sjednicu je došla s namjerom da predstavi online katalog hrvatskih proizvoda.
– Pokrenuli smo katalog zato što smo vidjeli da jako puno naših proizvođača ne prolazi u postupcima javne nabave. Željeli smo pomoći javnim naručiteljima i projektantima da pogledaju što se sve proizvodi u Hrvatskoj, a može biti predmet javne nabave. Katalog je pokrenut u ožujku i trenutno sadrži 1020 proizvoda, a do kraja godine se očekuje i više od 3000 zato što će uskoro biti moguće unositi i poljoprivredne i prehrambene proizvode u njega. Cilj HGK-a je da što više domaćih proizvoda uđe u proces javne nabave jer godišnje više od 40 milijardi kuna odlazi u taj sustav, a na prste jedne ruke možemo nabrojati hrvatske proizvođače u njemu. To bi povećalo i zapošljavanje i investicije – rekla je Tajana Kesić-Šapić.
Napomenula je da se pod domaćim proizvođačima podrazumijevaju tvrtke koje u Hrvatskoj proizvode i zapošljavaju, a nemaju samo tu karakteristiku da su ovdje osnovane.
Prema njenim riječima, glavni problem zbog kojega hrvatski proizvođači ne prolaze na javnim natječajima je taj što se u samim natječajima preferiraju inozemne tvrtke.
– U natječajnoj dokumentaciji se jednostavno navede da proizvod mora biti kao proizvod iz, primjerice, Nizozemske, čime zapravo upućuju izvođača radova da koristi taj proizvod. Isto tako, mogu se u karakteristikama proizvoda opisati one koje odgovaraju nekom stranom proizvodu, a ne domaćem, iako i mi imamo proizvođača koji se bavi istim takvim proizvodima – objašnjava direktorica.
Istaknula je da je novi Zakon o javnoj nabavi bio stopiran zbog izvanrednih parlamentarnih izbora, no sada će ponovno doći na dnevni red.
Predsjednik HGK Županijske komore Koprivnica Mirko Habijanec smatra da novi predloženi Zakon, takav kakav je, ima mnoge manjkavosti.
– Taj zakon nije dobar, u njemu manjka mnogo stvari. On obuhvaća 40 milijardi kuna, što je gotovo trećina ukupnog proračuna Republike Hrvatske. Primjerice, njemački zakon o javnoj nabavi ima 38 članaka, naš ima 15 puta više. Namjera Zakona trebala bi biti zapošljavanje ljudi i stalna radna mjesta u Hrvatskoj, a to u Zakonu nigdje ne piše. Također nigdje ne piše da hrvatske tvrtke mogu, barem pod jednakim uvjetima ako već nemaju prednost, nuditi poslove koji se financiraju bilo iz fondova EU, bilo iz državnog proračuna. To daje velike mogućnosti da se “šara” s tim natječajima, pogotovo kada ih provode javni naručitelji koji nisu sposobni za provedbu zakona. Primjerice, pruga Sveti Ivan Žabno – Vrbovec, posao je dobila tvrtka koja ovdje nema gotovo niti jednog zaposlenog, a to je odlučeno zbog nekog formalnog razloga koji niti nije u natječaju – rekao je Habijanec.
Napomenuo je da je to samo dio nelogičnosti i zamjerki koje bi trebalo u novom Zakonu izgladiti kako bi hrvatski proizvođači imali bolje uvjete i bili konkurentniji, a samim time i bili veći faktor u unaprjeđivanju hrvatskog gospodarstva.
Na sjednici je dodijeljen vaučer Moj EU-projekt predsjedniku Uprave tvrtke Rasco d.o.o. Ivanu Franičeviću. HGK tim vaučerom tvrtkama dodjeljuje izravnu financijsku potporu za izradu prijavne dokumentacije za EU projekte.
