Turistička sezona na jadranskoj obali bilježi rekordne brojke, a sudeći prema pokazateljima za prvih osam mjeseci i mi u Koprivničko-križevačkoj županiji možemo biti zadovoljni sezonom koja je već sada nadmašila 2019. godinu prije pojave pandemije koronavirusa.
Prema podacima e-visitora, zaključno s 25. kolovozom ove godine na području Koprivničko-križevačke županije ostvareno je ukupno 30.483 noćenja što je u usporedbi s 2019. godinom više za 5397 kada ih je zabilježeno 25.086. Ako gledamo broj dolazaka, u osam mjeseci 2019. imali smo ih evidentirano 12.797, a ove godine 13.289, što je također plus od 492 dolaska. Pozitivna je razlika i ako gledamo broj pojedinačnih turista, ove nas je godine do spomenutog datuma posjetilo 13.567 turista, a prije tri godine 12.921. Plus je dakle 646.
Veseli i činjenica da su unazad tri godine otvoreni novi smještajni i ugostiteljski objekti diljem županije. Godine 2019. na području županije moglo se smjestiti u 422 objekta koji su raspolagali s 1.042 kreveta da bi u međuvremenu brojka porasla pa imamo 546 smještajnih jedinica s ukupno 1386 kreveta.
Provjerili smo s pomoćnicom direktora Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije Kristinom Sočev kako stvari stoje na terenu.
Spomenuti porast brojki prva žena županijskog turizma tumači dobrim djelom kao posljedicom dvije godine korone kada nam je bilo ograničeno kretanje, ali i proširenjem naše turističke ponude koja se dogodila u kratkom roku. Na račun te dvije bitne stavke, turizam se u našoj županiji pomaknuo s mrtve točke.
– Turizam je velika šansa za sve, ali naši ljudi nikako da shvate da tu Županija niti Turistička zajednica nemaju ključnu ulogu nego pojedinci moraju prepoznati svoju priliku i inicirati neke projekte. Mi smo tu da budemo podrška i to dokazujemo u brojnim situacijama – kaže Sočev te navodi posljednji primjer podrške i promocije raftinga na Dravi, koji je nakon promo spusta u organizaciji njenog TZ-a doživio neviđeni interes, a vožnje su rezervirane i rasprodane tijekom svih ljetnih vikenda.
Osim vožnje rafting čamcima, ljudi su se zainteresirali i za vožnju kanuima što raduje iz razloga jer je rijeka Drava do nedavno bila najslabije turistički iskorištena upravo na području Koprivničko-križevačke županije.
Ako gledamo zaokruženost turističke ponude, Sočev kaže da je Đurđevac definitivno i bez skromnosti zalužio prvo mjesto na ljestvici, dok Koprivnica i Križevci kaskaju i u njima turist još uvijek nema sadržaja zbog kojega bi se zadržao duže od dva dana, izuzev vikenda kad se u njima održavaju Renesansni festival ili Veliko križevačko Spravišče.
– Povećanje od 21,5 posto u broju dolazaka posljedica su toga da su ljudi bili željni putovanja, a povećala se i ponuda, prvestveno aktivnosti na otvorenom. Tu je Podravina adventure, kombinacija raftinga Dravom, kanuing, biciklističke staze koje nam donose veliki broj biciklista u naš kraj, plus povratak velikih manifestacija koje su ljudi jedva dočekali. Sve skupa kad na kraju dana podvučemo crtu, možemo biti zadovoljni i reči da sve ide u dobrom smjeru – kaže Sočev.
Više od milijarde kuna za podizanje konkurentnosti
Ipak, prostora za napredak i razvoj uvijek ima baš kao i neiskorištenih potencijala. Zainteresiranima za ulaganje u turizam uskoro će biti na raspolaganju više od milijarde kuna koje će se moći iskoristiti za podizanje konkurentnosti turstičkog sadržaja.
Bez privatne inicijative turističkog razvoja nema, primjer nam je susjedno Međimurje, gdje je turistički zamah krenuo nakon izgradnje toplica Sveti Martin.
– To je bio okidač za razvoj raznovrsnih popratnih sadržaja, prije svega privatnog smještaja. Istina je da su i naši ljudi prepoznali da je iznajmljivanje smještaja dobra prilika za zaradu. Prije par godina na prste jedne ruke mogli smo nabrojiti privatne iznajmljivače, no sad se situacija promijenila. U periodu korone procijenili smo da je važno tim ljudima pružiti novčanu podršku. Na račun naša dva javna poziva na koja se javilo 40 iznajmljivača, a mi svakome pomogli s maksimalnih 20 tisuća kuna, ove godine imamo 11 novo registriranih objekata različitih kategorija. Naravno, s 20 tisuća kuna nismo riješili sve njihove probleme, ali u usporedbi da do sada nisu dobivali ništa, onda je to puno, ljudima je dobro došlo da si završe neke stvari. U proteklih deset mjeseci izdvojili smo preko 700.000 kuna potpora za privatni smještaj – kaže. Isto tako, prošle godine kroz javni poziv sustavu TZ-a doznačeno je 100 tisuća kuna za promidžbu i 150.000 kuna za projekte, a ove godine je kroz raspisani javni poziv odobreno gotovo 500 tisuća kuna za projekte lokalnih TZ-ova iz Fonda za turistički nerazvijena područja i kontinent.
Ono gdje trenutno “štekamo” je dodatna ponuda restorana i ugostiteljskih objekata. Sočeva kao primjer navodi Šodericu koja već neko vrijeme ima predivnu šetnicu, ali ljudi nemaju gdje pojesti, nema ni trgovine.
– Ljudi se ljute na Općinu Legrad, ali ako se vratimo 10 godina unatrag, Šoderica se pretvarala u običnu baru i Općina je uspjela tome stati na kraj. Ponavljam, ne može Općina otvoriti restoran i voditi ga. S druge strane, općina nudi poprilična bespovratna sredstva da netko otvori objekt i nitko se nije ni javio. Ove godine problem je bila niska i zamuljena voda, a ni općina ni TZ ni Županija, ali ni Ministarstvo ne mogu ništa napraviti jer ne postoji važeći dokument na temelju kojega bi se Šoderica registirala kao kupalište. Prema tome, svako ulaganje od strane općine je upitno jer se teoretski ulaže u nešto što ne postoji. Sve je to začarani krug kojeg nitko ne prekida – veli ona.
U turizmu zaboravite na granice
Problem s kojim se susreću svi koji se odluče baciti u turističke vode je činjenica da smo kao područje premali da bismo mogli gosta kao pojedinca ili grupu tri dana zadržati na jednom mjestu, no upravo je povezivanje i međusobna suradnja rješenje.
– Drastično nam fali povezivanje. Mi u županijskoj turističkoj krenuli smo u projekt prve faze konjičkih staza u želji da povežemo područje četiri županije. Ljudi vele Međimurje ima ponudu, Varaždin ima, Zagorje ima…ali, imamo i mi, samo smo teški za suradnju i malo je ljudi spremno pokrenuti se. Dođe nam Kinez i mi smo u stanju ne pokazati mu nešto u susjednoj općini jer to nije na našem terenu. Nema u turizmu toga, zaboravi granice, ima posla za sve, samo se treba povezati. Što veća različitost ponude, kao i na Jadranu, to bolje, jer dolaze nam različiti profili turista, neki vole hodati, gledati, a neki dva dana ležati – kaže te dodaje kako nije zadatak TZ da doveze autobus pun turista, a netko do naplati.
– To je zadaća turističkih agencija koje moraju staviti na papir nudimo to i to, nudimo i subvencije agencijama za dovođenje turista k nama, ali do sada je samo jedna agencija pokazala interes da dovodi goste, drugih ponuda nije bilo. Jasno, svatko radi da zaradi, jednostavnije je napuniti bus i odvesti ih na jednodnevno kupanje na more, ali nije istina da se tu kod nas nema što ponuditi i raditi. Prva smo turistička zajednica u Hrvatskoj koja je pred šest godina uvela subvencije putničkim agencijama za organiziranjo dovođenje turista, ove godine pokrivamo i dio troška noćenja. Zahvalni smo svim pojedincima koji rade na proširenju ponude jer samo zajedničkim snagama možemo naprijed – veli te navodi primjer novog turističkog proizvoda koji je od lipnja zaživio u našem kraju.
– Camino Podravina djeluje apstraktno. Priča nije zamišljena kao masovni turizam, no ljudi zovu svaki tjedan, pojedinac, grupa ili bračni par, dolaze hodati i dok hodaju traže gdje mogu prespavati, gdje pojesti. Ali, da bi nam ostavili novce moramo im ponuditi nešto konkretno. Ove godine krenuli smo u projekt kojim smo se prisjetili naših Gruntovčana koji su pred prije puno godina pogodili kad su rekli onu staru da ako meni krepa krava, nek susedu krepaju barem dvije. Tu je naš glavni problem, konstatno imamo potrebu prigovarati da nešto ne valja i jako teško je dobiti potporu domaćih ljudi. OK, ne mora ti se sviđati Renesansna, Picokijada ili Spravišće, ali onda ne treba reći da su ostali koji ih vole posjećivati blesavi, a ako nemaš što lijepo reći, onda nemoj ni pljuvati – rekla je.
U planu izrada strategije razvoja turizma
U nadolazećem periodu u županijskoj turstičkoj posvetit će se izradi novih promo materijala, pojačanom najavom iduće sezone kako bi povećali broj prvenstveno organiziranih dolazaka u pripremi je studijsko putovanje za poljske novinare. U planu je i izrada strategije razvoja turizma Koprivničko-križevačke županije jer je na snazi još uvijek marketinški plan iz 1997. godine
– Naši izvorni prihodi od boravišne pristojbe i članarine godišnje iznose 200.000 kuna i s obzirom na to ulaže se više nego ikad – pojašnjava.
Na pitanje hoće li se uskoro raspisati natječaj za direktora TZ-a koju trenutno u formi predsjednika obnaša župan Darko Koren, njegova pomoćnica objašnjava kako regionalne turističke zajednice do daljnjega nisu dužne raspisati natječaj.
– Takva je situacija kod nas i u Zagorju, mi kao regionalna turistička zajednica kao i HTZ nismo dužni raspisati natječaj u roku od šest mjeseci – kaže.
Još jedan uspjeh s kojim se u TZ-u ove godine mogu pohvaliti je povlačenje najvećeg iznosa novčanih sredstava na račun TOP manifestacija – Renesansnog festivala i Picokijade, koji su dobili po 240 tisuća kuna. Osim spomenutog iznosa, odobrena im je i financijska potpora od 285 tisuća kuna za projekt razvoja druge faze Gravel cikloturističke ponude KKŽ, dodatnih 200 tisuća kuna stiglo je za razvoj druge faze konjičkih turističkih staza KKŽ i 80 tisuća kuna za promotivne aktivnosti.
S iznosom za Picokijadu već se “razbacivalo” u javnosti, kada je župan Darko Koren zbog nepozivanja na ovogodišnju manifestaciju, javno doveo u pitanje prebacivanje iznoa na račun đurđevačke TZ.
– Naravno, to je bilo rečeno u afektu. Ugovori su potpisani, ali novci još nisu prebačeni, ni mi ih nismo dobili, kad stignu, naravno da ćemo ih proslijediti dalje – kazala je na kraju Sočev.
Kako provesti tri dana u Podravini i Prigorju
Pomoćnicu direktora TZ-a pitamo kako bi ona provela vikend, odnosno tri dana u našem kraju.
1. dan
Početna točka bi bila ušče Mure u Dravu, rafting rijekom Dravom koji je moguće kombinirati ovisno o tome kakva je grupa, stajanje na Ješkovu na organiziranom ručku plus posjeta Večenajima, kasnije posjet nekoj vinariji, u okolici Koprivnice primjerice Grudić, Šimunić, Kostanjevac…
2. dan
Krenula bih prema Đurđevcu gdje se može provesti cijeli dan, ovisno o željama grupe. Moguće je letjeti, ploviti, igrati s ekipom airsoft, voziti quad, tko ne voli rafting može se voziti na brodu koji je osigurala Općina Legrad, nakon toga, posjet vinariji ili sirani Imbrišić gdje se nude vrhunski sirevi, tu je onda Kozaeravac gdje možete probati voziti motocross.
3. dan
Na redu su Križevci koji nam nude zanimljiv obilazak svojih crkava, pogled u povijest, zanimljive legende, priču o Krvavom saboru, a potom bih krenula put Kalnika gdje nas čekaju cesta sira, autohtona sorta vina kleščec u vinariji Dragutina Kamenjaka, plus Kalnik gdje se ne mora ići na Sedam zubi nego je dovoljno sjesti u Planinarcu, pojesti štrukle, a nakon toga završiti obilazak i vikend ručkom u Gornjovinskoj kleti.
