Od ove školske godine učenici i učitelji Osnovne škole Ludbreg sudjeluju u projektu LORA – laboratorij održivog razvoja kojem je koordinatorica kreativna i inovativna učiteljica razredne nastave Olja Dijanošić. U okviru projekta nedavno je tiskan Hrvatsko-romski rječnik, jer su, kaže Olja, učenici romske nacionalnosti osjetljiva skupina učenika koji se u svom školovanju susreću s nizom teškoća. Jedna od njih je slabo ili nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika.
– U našoj školi organizirani su satovi učenja jezika, a tu teškoću htjeli smo dodatno ukloniti rječnikom. Dakle, nije nam cilj da Romi samo nauče hrvatski, nego nam je cilj pokazati da je različitost lijepa. Upućujemo ih da cijene svoj materinji jezik jer on nije nešto čega bi se trebali sramiti – kaže Olja koja je osmislila rječnik.
Rječnik olakšava komunikaciju među učenicima, a na njegovo osmišljavanje potaknuo ju je jedan učenik romske nacionalnosti. Kad je jednom došla u učionicu, opazila je kako plače ispod klupe.
– Vidjelo se da ga nešto boli, samo je ponavljao dvije iste romske riječi, a ja mu nisam mogla pomoći jer ga nisam razumjela. Pozvala sam tada jednu Romkinju koja je prevela njegove riječi. Bolio ga je zub. Tada sam pomislila ne bi li bilo lijepo da i ja naučim barem nešto od romskog jezika – govori.
Ilustracije je na grafičkom tabletu nacrtao učenik romske nacionalnosti Kevin Bogdan kojem će tablet ostati u vlasništvu kao prilika da jednog dana njime zarađuje za život, odnosno ilustrira knjige, animira likove i slično.
– Želimo naglasiti važnost kvalitetnog obrazovanja romske djece, motivirati ih za daljnje učenje i potaknuti na nastavak školovanja što je iznimno važno za njih kao pojedince i cjelokupnu zajednicu – kaže.
U pripremu rječnika bili su uključeni svi učenici romske nacionalnosti u programu produženog boravka Osnovne škole Ludbreg, ali i učenici koji nisu Romi, ukupno 72.
– Pod vodstvom svojih učiteljica pronalazili su predmete te brainstormingom, odnosno olujom ideja razgovarali i bilježili njihove nazive na hrvatskom i romskom jeziku. Riječi su potom grupirali prema funkciji te je tako prikupljena jezična građa za rječnik – objašnjava Olja.
U rječnik je uvršteno ukupno 212 riječi, 20 brojeva i 45 svakodnevnih fraza. Djeca će tako, primjerice, lakše razumjeti nazive dijelova tijela, članove obitelji, životinje, pojedinu odjeću, predmete, voće, povrće, školske predmete…
Nakladnik Dječjeg hrvatsko-romskog rječnika je Centar za kulturu i informiranje Dragutin Novak Ludbreg. Tiskan je u 300 primjeraka, a bit će dostupan u institucijama poput ludbreških vrtića, škole, crvenog križa, centra za socijalnu skrb… koji će se s njime služiti u radu.
