U Podravini i Prigorju manji je broj oboljelih od salmonele, a nećete vjerovati koliko ih je bolovalo prije samo 15-ak godina

U

Broj oboljelih od salmoneloze, te zarazne bolesti, tijekom ovih ljetnih mjeseci u opadanju je u podravsko-prigorskom kraju, u odnosu na protekle godine.

Od početka srpnja do danas, prijavljeno je 10-ak osoba koje su se zarazile s bakterijom. Riječ je o pojedinačnim slučajevima.

– U posljednjih godinu dana puno se salmonela spominje u medijima (povlačenje zdravstveno neispravne hrane, slučaj smrti djeteta zaraženog salmonelom i sl.) Moguće da su ljudi malo više senzibilizirani pa ozbiljnije pristupaju pripremi hrane. A možda je ovo zatišje pred buru pa nas tek čeka sezona salmonela. Teško je reći u ovom trenutku – objasnila nam je dr. Danijela Pinter, epidemiologinja iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo. 

Tako su u siječnju evidentirane četiri oboljele osobe, dok je u veljači samo jedna osoba bila zaražena. U ožujku i travnju zabilježena su po dva slučaja zaraze. Brojka je naglo skočila u lipnju, kada je prijavljeno čak 14 oboljelih.

– Što se tiče epidemija, uglavnom imamo obiteljske epidemije kojih imamo tri do četiri puta godišnje, a u prosjeku bude pet do 10 oboljelih. Tako smo 2017. i 2014. godine imali po jednu epidemiju salmoneloze u dječjem vrtiću. Moglo bi se reći da bez takvih situacija imamo oko 100-150 slučajeva godišnje. Kliconoše nalazimo aktivnim traženjem među bliskim kontaktima oboljelih osoba odnosno kod pregleda za sanitarnu knjižicu. – ističe dr. Pinter.

Salmonele su primarno paraziti crijeva sisavaca, ptica i ljudi, no njima mogu biti zaražene i neke druge životinje (kornjače, gušteri, muhe…). Iz crijeva domaćina može dospijeti i u krvotok te krvlju biti raznesena po cijelom tijelu. Osim u mesu životinja, može se naći u jajima i u mlijeku. Najčešći izvor zaraze za čovjeka su perad i svinje. Rjeđi je put prijenosa bolesti s čovjeka na čovjeka. Zaražena osoba može svojim izmetom onečistiti hranu.

– Čovjek se zarazi ingestijom hrane koja u sebi sadrži salmonele. Važno je napomenuti da takva hrana ne mijenja svoj izgled, okus i miris. Bakterija u hranu dolazi na dva načina. Hrana može biti primarno zagađena – porijeklom od zaražene životinje (meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i proizvodi od jaja). Pečenjem i kuhanjem dovoljno dugo i na dovoljno visokoj temperaturi bakterija se uništava. Hrana se može i sekundarno zagaditi. Kod pripreme namirnica salmonelu možemo prenijeti s jedne vrste hrane na drugu ako ne održavamo adekvatnu čistoću opreme i posuđa koje koristimo. Isto tako osoba koja izlučuje bakteriju može nečistim rukama zagaditi hranu – kaže dr. Pinter. 

Bolest se najčešće klinički manifestira kao akutni gastroenteritis. Unutar 12 do 72 sata od ingestije bakterije dolazi do pojave sljedećih simptoma – povraćanje, proljev, bol u trbuhu te porast tjelesne temperature. Stolice su u početku rijetke, zelenkaste boje, a kasnije mogu postati i posve vodenaste. Kod laših oblika simptomi traju 2-5 dana, a u težim slučajevima mogu potrajati i dulje. Nakon smirivanja simptoma oboljela osoba još neko vrijeme izlučuje salmonele izmetom.

Nažalost, 2009. i 2012. godine, dvije su osobe umrle od salmoneloze. Organizam je bio preslab da bi izdržao agresivan napad ove opasne bakterije.

– Infekcija salmonelama često prolazi nezamijećeno. Osoba može bakteriju nositi u svojim crijevima i izmetom je izlučivati, a da nema nikakvih smetnji. Takvu naočigled zdravu osobu nazivamo kliconošom. Kliconoše često nalazimo u obitelji oboljeloga. U terapiji je najvažnija nadoknada tekućine i dijetna prehrana. Liječenje antibiotikom indicirano je samo u teškim oblicima ove bolesti. Antibiotik se ne preporučuje u lakšim oblicima bolesti jer njegova uporaba može dovesti do produljenog zadržavanja bakterije u crijevima – objašnjava ona.

Salmoneloze pokazuju određenu sezonsku oscilaciju s maksimumom u ljetnim mjesecima.

– Kako nam se topli mjeseci bliže, opasnost od zaraze salmonelama raste. Pridržavanjem općih higijenskih mjera i pravilnom pripremom hrane ovu opasnost možemo svesti na minimum – zaključuje dr. Pinter.

Evo statističkih podataka: