Dok Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama polako obnavlja svoje ruho, Zbirka naivne umjetnosti ne miruje. Štoviše, već je nekoliko mjeseci djelomice predstavljena u Sloveniji, među ostalim srodnim djelima i institucijama.
U Galeriji likovnih samorastnikov Trebnje 28. listopada 2021. godine, u čast 50 godina djelovanja Galerije, otvorena je međunarodna izložba Naivna umjetnost od Atlantika do Crnog mora.
Izložba predstavlja umjetnine iz Muzeja naivne i marginalne umetnosti, Jagodina; Galerije naivne umetnosti, Kovačica (Srbija); Centra Culturale Zavattini Luzzara (Italija); Muzeja grada Koprivnica – Galerije naivne umjetnosti, Hlebine; Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, Zagreb; Muzeja Matija Skurjeni, Zaprešić (Hrvatska).
U dogovoru s koordinatoricom i inicijatoricom, višom kustosicom Andrejkom Vabič Nose, obuhvaća pet umjetnina iz Zbirke naivne umjetnosti Muzeja grada Koprivnice.
Predstavljanje počinje pripadnicima prve generacije Hlebinske škole – Mirkom Viriusom s prepoznatljivim verističko-realističkim pristupom u nevelikom, ali važnom umjetničkom opusu koji svakodnevicu početka 20. stoljeća bilježi surovo istinito, bez estetiziranja, uz izrazitu socijalnu i političku angažiranost kao rezultat reagiranja tada prisutne politike i ideologije. Tematikom svakodnevice blizak je Ivanu Generaliću koji se predstavlja radom s kraja 1960-ih godina, idiličnim prizorom vinogradarske zabave čija jaka kromatika u pozadinskim planovima postaje mekša i pastelnija.
Upravo (jarke) boje su jedna od glavnih odrednica stvaralaštva Ivana Večenaja koji donosi karakteristične religiozne motive. Raspeti Krist transformiran je u tanke izdužene forme kojima stvara nove, vlastite kanone unutar uspostavljenog stila naivne umjetnosti. U dramatičnom prizoru nabijenom simbolikom razapetost izmučenog tijela na razgranatom drvetu umjesto na križu doprinosi desakralizaciji prizora, lokaliziranju priče i stvaranju bliskosti koja se istovremeno poništava negiranjem prirodnih proporcija dok ljubičasti tonovi uzdižu prizor u sfere općeg i univerzalnog.
Opće teme na specifičan će način interpretirati pripadnici tzv. autsajderske umjetnosti. Djela su to bez vremenskih i prostornih koordinata, bez fizičkih logičnosti. Snaga je u njihovoj neobuzdanoj maštovitosti, dekorativnosti, simbolizmu, alegoriji i svevremenosti. Sve to prepoznaje se u bazičnim crtežima Ilije Bosilja često inspiriranim biblijskim motivima, posebno prizorima Apokalipse ili srpskim srednjovjekovnim legendama i mitovima.
Isto ih povezuje s izmaštanim gradovima Drage Juraka nastalih opsesivno-kompulzivnim ponavljanjem istih motiva. Kritika čovjeka i društva javlja se kao čest podtekst ovih radova čime se indirektno na metaforičkoj i simboličkoj razini povezuju s ideološkim počecima Hlebinske škole omeđujući krug hrvatske naive ostavljajući mogućnost konstantnog koncentričnog širenja i prožimanja.
Prožimanje i međusobne sličnosti i razlike predstavljenih zbirki istražit će i djelatnici Muzeja već ovog četvrtka, 10. veljače, koji je ujedno i zadnji dan za razgledavanje.
