Početak pokladnih običaja određuje se prema crkvenom kalendaru. Pokladni utorak, kao vrhunac maskiranja prethodi Čistoj srijedi ili Pepelnici kojom počinje korizmeni post i koja spada među pomične svetkovine što se vežu uz blagdan Uskrsa. Jedna od osnovnih funkcija maske je izazivanje smijeha ili zastrašivanje, no u prošlosti je često imala i ulogu zaštite od nekih viših sila.
– Poklade i maskiranje spadaju među rijetke običaje u hrvatskoj tradicijskoj kulturi koji ne samo da nisu nestali, već posljednjih nekoliko godina u nešto izmijenjenom obliku postaju sve popularnijima. Zato vas pozivamo da dođete u Galeriju Mijo Kovačić 18. veljače u 17 sati na predavanje tijekom kojeg ćete naučiti više o maskama i maskiranju, a program će završiti radionicom – poručili su koprivnički muzelaci.
Najraširenije maske u hrvatskoj tradicijskoj kulturi bile su maska konja, krave, koze, medvjeda, magarca, ali i neki ljudski likovi koji se pojavljuju gotovo u svim krajevima poput maske „baba i djed“, odnosno „baba nosi djeda“. Za područje Podravine osobito je karakteristično bilo maskiranje preoblačenjem muškaraca u žene i obrnuto te oblačenje odjeće s obrnute strane uz obvezno skrivanje lica. Maske su izrađivane kod kuće uz korištenje materijala dostupnih u svakom domaćinstvu i prekrajanje starih odjevnih predmeta.
– Sudionike radionice ćemo putem kraćeg predavanja uz prikaz originalnih fotografija maškara u Podravini) upoznati sa značenjem i načinima maskiranja, zatim ćemo prema tradicijskom obrascu osmislili i izradili vlastitu masku – rekli su iz Muzeja grada Koprivnice.
Ulaz na program je slobodan, a predavačica i voditeljica radionice je Vesna Peršić Kovač.
