Šparoga je sezonsko povrće koje u prirodnom okruženju i divljem izdanju susrećemo po hrvatskom priobalnom području. Šetnju prirodom u travnju i svibnju možemo iskoristiti za branje ovih ukusnih i zdravih “štapića”. Na kontinentu je situacija malo drugačija. Nećemo ju pronaći u prirodi, već je uglavnom ljudi sade i uzgajaju u svojim vrtovima, a ta vrsta i dozrijeva malo kasnije, u svibnju i lipnju.
Jedni od onih koji su prepoznali njezinu vrijednost i potražnju tržišta su vlasnici OPG-a Nemet, supružnici Jasna i Dragutin.
Gospođu Jasnu moguće je svake subote naći na koprivničkoj gradskoj tržnicu. Upravo tu smo je i mi sreli i dogovorili susret u radnom okruženju, njenom domu na Vinici, gdje su pred 12 godina zasadili prve nasade ove biljke.
– Suprug je ostao prije 12 godina bez posla. Iako smo se u to vrijeme bavili proizvodnjom bučinog ulja, on je paralelno tražio što bi još moglo uspijevati i prolaziti kod kupaca. Malo je istraživao, čitao i izbor je pao na šparogu. Osobno si ih u to vrijeme nisam nikad priuštila, nisam bila zainteresirana za njih sve dok ih sami nismo počeli proizvoditi, danas ih redovito i često konzumiramo – priča nam Jasna.
Prve šparoge su posijali za probu, u proljeće. Druge godine su ih presadili na stalno mjesto, a tek treće godine su ih mogli početi brati.
– Počeli smo pred 12 godina, ali zapravo je to devet godina, otkako ih beremo i prodajemo. Sad više ne sijemo jer je nasad trajni i 10 do 15 godina smo mirni. Šparoge rastu iz busena. Ove koje mi imamo su zelene, rastu iznad zemlje, no postoji i druga vrsta, bijela, koja je pod zemljom, no takve uglavnom konzumiraju Nijemci. Ova naša je obična, zelena šparoga – veli Jasna.
Zelena ili bijela pitanje je sad
Bijela šparoga u Europi je bolje cijenjena, iako zelena ima bolju hranidbenu vrijednost. Specifični miris i okus ovih izdanaka potječe od eteričnih ulja, tirozina i metilmerkaptana, glikozida, jantarne i asparaginske kiseline, arginina, holina, saponina i flavonoida. Šparoga se cijeni kao dijetalno povrće naročito za dijabetičare.
Iako su u ovaj posao krenuli bez prevelikih očekivanja, ispalo je da su ih kupci brzo prepoznali.
– Krenuli smo na tržnicu i onda je, sjećam se, do nas došla jedna starija gospođa koja je rekla: Hvala Bogu da se netko sjetil šparoga, to nam je bila u tom trenu prava motivacija za nastavak. Suprug je ubrzo krenuo s proširenjem površina, u Ždali je krenuo nasađivati nove, tako da tamo imamo jedno pravo polje od 400 hvata – kaže Jasna koju smo upravo tog jutra prekinuli u branju.
Sve što kroz tjedan proizvedu, vikendom prodaju. Jasna subotom u Koprivnici, suprug na tržnici u zagrebačkim Utrinama gdje zajedno odlaze nedjeljom.
Ove godine šparoga je počeka dozrijevati 20. travnja, dok je temperatura tla porasla iznad 17 stupnjeva. Nemeti planiraju da će berbu završiti 20. lipnja.
– Ova godina za nju je jako dobra, paše joj iako ona nije nimalo zahtjevna za uzgoj. Rodi svake godine, bitno je jedino da tlo bude određene temperature i kad krene, onda je to to. Ne treba ju zalijevati, to što padne s neba joj je dovoljno. Nema ni prirodnih neprijatelja, osim možda puževa, ali i to se da riješiti, a ptice ju zaobilaze – pojašnjava Jasna.
Nakon završetka berbe, koja kako smo naveli traje dva mjeseca, biljku se pušta da raste u zrak. Asparagus, odnosno grmlje koje raste zna otići do 3 metra visine.
– Biljka se u dva mjeseca kako rodi iscrpi, onda je pustimo da naraste, da se oporavi i tam poslije Sesveta ju suprug poreže s flaksericom, zaoru se humki i ona miruje do proljeća pa kreće novi krug rasta ove izuzetno zdrave namirnice koja je dobra za pročišćavanje kompletnog organizima – veli Jasna.
S godinama su stvorili, ali i proširili svoj krug kupaca. Neki im dolaze i doma, no uglavnom ih čekaju subotom i nedjeljom na tržnicu.
Budućnost hrvatske poljoprivrede
Ima li smisla baviti se poljoprivredom, pitamo Jasnu.
– Ako je za osobne potrebe i to malo viška prodaš onda je isplativo, ali na veliko ne. Pokušali smo prije, dok je sin Damir bio doma plasirati šparoge u trgovačke centre, ali oni idu ispod cijene i to je za nas male neisplativo – kaže Jasna.
Cijena kilograma šparoga trenutno je 60 kuna, dok je pred koju godinu, u samim počecima za istu količinu trebalo izdvojiti 40 kuna, no s obzirom na poskupljenje svega u okolici, morali su se uskladiti i oni.
Pri registraciji OPG-a pomogla su im i poticajna startna sredstva Grada Koprivnice, ostalo su sve napravili uz pomoć vlastitog ulaganja.
Za kraj razgovora vratili smo se ne početak priče, odnosno koliko često i na koji način Jasna konzumira plodove koji joj rastu u vrtu.
– Dosta često. Iskreno kad smo muž i ja svaki na svojoj strani kroz tjedan, nema se vremena za kuhanje pa šparoga nekako uvijek završi s jajima u tavici. Ljudi je još peku na roštilj, spremaju je na salatu tako da je skuhaju al dente, dodaju jaje, ocat, ulje i to je to. Krem juha je isto jako fina, zblendate šparoge, dodate malo maslaca, vrhnja za kuhanje, češnjaka i gotovo. Da se ne dogodi da preko zimskih mjeseci ostanem bez nje, na kraju sezone porežem višak, zblanširam ih i stavim u škrinju da ih imam pri ruci kad god ih se zaželim – otkrila nam je Jasna.
Ako ste se zainteresirali za ove ukusne plodove njenog vrta, možete je kontaktirati putem Facebook profila OPG Nemet.
