U Hrvatskoj se svakog dana dogodi 30 požara. Svakih osam dana jedna osoba pogine od požara, a svaki treći dan jedna osoba je ozlijeđena zbog požara. Najčešći uzrok velikih požara otvorenog prostora u Hrvatskoj je neoprezno spaljivanje biljnog otpada i loženje vatre na otvorenom prostoru. Zbog neopreznosti i nepromišljenosti pojedinaca u opasnost dolaze ljudski životi, a u požarima nastaje velika materijalna šteta!
NAKON UOČAVANJA POŽARA ODMAH NAZOVITE VATROGASCE NA BROJ 193, CENTAR 112 ILI POLICIJU NA 192.
Vatrogasci Vam stoga poručuju:
• ne ložite vatru i ne spaljujte biljni otpad, korov i raslinje na poljoprivrednom zemljištu i drugom otvorenom prostoru, pogotovo za vrijeme sazrijevanja i žetve te za vrijeme sušnih perioda
• ne palite vatru na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume i 30 metara od ograda i zgrada izgrađenih od zapaljivog materijala te u trasama elektroenergetskih vodova
• ne palite biljni otpad u šumama, lovištima i parkovima
• ne palite vatru u blizini miniranih i minsko sumnjivih površina
• ne palite suhu travu i raslinje u blizini trajnih nasada voćnjaka i vinograda
• ne ostavljajte vozila na vatrogasnim prilazima, pristupima i površinama za operativni rad vatrogasnih i spasilačkih vozila i opreme
• ne parkirajte vozila kod nadzemnih i podzemnih hidranata za priključak vozila i pumpi za gašenje požara
• sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenom prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe
• maloljetnim osobama loženje vatre na otvorenom prostoru nije dopušteno.
Osobe koje su koristile ložišta na otvorenom dužne su kontrolirati izgaranje i ne napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi.
Napuštanje mjesta spaljivanja strništa i slame je nekontrolirano gorenje, odnosno požar na otvorenom prostoru.
Ukoliko zbog požara nastane velika materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni za požar mogu dobiti visoke novčane kazne pa čak i kaznene prijave. Kod izazivanja požara iz nehaja kazne se kreću od 2 do 15 tisuća kuna, a za namjerno izazivanje one su i do 150 tisuća kuna.Kazna zatvora je i do 60 dana.
Kako se pripremiti za loženje vatre na otvorenom?
Nađite pogodno mjesto za vatru. Na mjestima koja su predviđena za izletnike postoje pripremljena ognjišta. Ako ih nema, treba izabrati mirno i zaklonjeno mjesto što bliže vodi. Vatru ne palite za vjetrovita vremena i onda kada su izdana upozorenja za visok stupanj opasnosti od požara.
Ne palite slamu i strnište nakon žetve
U vrijeme žetve određen broj neodgovornih pojedinaca, koji ne znaju ili ne žele znati što učiniti s ostacima nakon žetve, pribjegavaju njima najjednostavnijoj metodi – spaljivanja slame i strništa.
Ne ložite vatru i ne spaljujte biljni otpad, korov i raslinje na poljoprivrednom zemljištu i drugom otvorenom prostoru za vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve kao i za vrijeme velike suše.
POLJOPRIVREDNICI!
• spaljivanje provodite danju i za mirnoga vremena, bez vjetra
• ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja
• ne palite vatru na velikim površinama, odnosno više vatri koje ne možete kontrolirati
• prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja u širini koja onemogućava prijenos požara
• pripremite pribor za gašenje vatre kao što su aparati za gašenje, lopate, vile te druga sredstva za gašenje: voda, pjena, prah i sl. Ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, zemlja i slična sredstva
• u slučaju potrebe spaljivanja većih količina raslinja posavjetujte se s nadležnom vatrogasnom službom, a spaljivanje prijavite nadležnoj vatrogasnoj službi ili policijskoj postaji
• nikako ne palite vatru ukoliko postoji opasnost od prijenosa požara na druge površine s poljoprivrednim i šumskim kulturama ili
• ukoliko se nalazite na zaštićenom šumskom području, parku prirode, lovištu i sl., a naročito u vrijeme velikih opasnosti od proširenja požara.
NE PALITE OSTATKE USJEVA NAKON ŽETVE JER TIM ČINOM NANOSITE DUGOROČNU I NEPOVRATNU EKOLOŠKU ŠTETU TLU I OKOLIŠU!
