Klimatske promjene brzo napreduju u svim dijelovima našeg planeta. Stoga je svijetu danas, više neko ikad, potrebno ubrzano i odlučno djelovanje u svrhu smanjenja emisija stakleničkih plinova i stvaranja niskougljičnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene.
Europska unija i izvještavanje poduzeća o klimatskim promjenama
U skladu s europskom Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (Direktivom 2014/95/EU) informacije povezane s klimom trebale bi, ako je to potrebno i relevantno, uključivati glavne rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz djelatnosti poduzeća te glavne rizike negativnih učinaka na poslovanje poduzeća koji proizlaze iz klimatskih promjena.
Nadalje, u Smjernicama za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom koje je Europska komisija donijela u lipnju 2019. jasno se ističe da će ključnu ulogu u prelasku na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene imati trgovačka društva i financijske institucije (poduzeća općenito).
U tom kontekstu, poduzeća zbog svojih negativnih učinaka na klimu moraju bolje shvatiti i ukloniti rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti.
Aktualna zakonska obveza odnosi se na određena velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i imaju više od 500 zaposlenika. No, to će se vrlo brzo promijeniti usvajanjem nove Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive – CSRD) kojom se povećava lista poduzeća, obveznika izvještavanja. Tako će osim određenih velikih poduzeća, obveznici izvještavanja postati i sva izlistana srednja i mala poduzeća, uz iznimku mikro poduzeća izlistanih na burzi.
Općenito, poduzeća s većim negativnim učinkom na klimu bit će izloženija rizicima tranzicije na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.
Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu
Na tom tragu, u recentnom istraživanju koje je sam autor proveo na temu izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama, jedno od glavnih istraživačkih pitanja odnosilo se upravo na izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima negativnih učinaka na klimu.
Slijedom Direktive 2014/95/EU, Smjernica za izvještavanje o informacijama povezanima s klimom i Zakona o računovodstvu, u istraživački uzorak za izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama uvrštena su sva trgovačka društva i financijske institucije koja posluju u obliku dioničkih društava i koja su na datum bilance 31.12.2019. imala više od 500 zaposlenika. Tako je obuhvaćeno ukupno 68 velikih poduzeća u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja pokazuju da tek malobrojna velika poduzeća u Hrvatskoj izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti. Detaljnom analizom utvrđeno je da takvih velikih poduzeća u uzorku istraživanja ima samo 12 odnosno da čine samo 18 % istraživanog uzorka.
Dakle, može se zaključiti da niti svako peto veliko poduzeće u Hrvatskoj u svom poslovanju ne razmatra rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti niti izvještava o istima.
Nadalje, svih 12 velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti, kao glavni rizik negativnih učinaka na klimu navode emisije (stakleničkih, CO2, štetnih) plinova u atmosferu.
Samo jedno veliko poduzeće u Hrvatskoj sveobuhvatno razmatra rizike negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njegovih djelatnosti. To veliko poduzeće je i apsolutni lider u razmatranju i izvještavanju o rizicima negativnih učinaka na klimu. Riječ je o Ericsson Nikola Tesla Grupi.
Temeljem analiziranih rezultata može se zaključiti da u velikim poduzećima u Hrvatskoj generalno prevladava izrazito niska razina svijesti o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih djelatnosti. Također, izuzev prepoznavanja emisija stakleničkih plinova kao glavnog rizika negativnih učinaka na klimu, ne postoji razvijena svijest o drugim rizicima negativnih učinaka na klimu.
Zaključno
Koliko je pred velikim poduzećima u Hrvatskoj izazovan i dug put do ciljeva koje je Europska unija usvojila u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova od 55 % do 2030. i klimatske neutralnosti do 2050., ponajbolje dočaravaju i rezultati ovog istraživanja.
Radi svega prije navedenog od iznimne je važnosti da se velika, ali i sva druga poduzeća u Hrvatskoj sveobuhvatno informiraju, obrazuju i osvijeste o rizicima negativnih učinaka na klimu koji proizlaze iz njihovih poslovnih djelatnosti. I potom, čim prije poduzmu konkretne korake prema zajedničkom europskom cilju očuvanja povoljne klime za život na planetu Zemlji i za buduće generacije.
Autor: Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje
