Na današnji je dan 1950. godine službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO), međuvladina organizacija i specijalizirana agencija Organizacije ujedinjenih naroda koja okuplja 185 članica. Od tada se 23. ožujka obilježava kao Svjetski dan meteorologije.

Meteorolozi su stručnjaci najpoznatiji po prognozi vremena. Oni prikupljaju podatke o procesima, karakteristikama i gibanjima u atmosferi kao što su temperatura, tlak zraka, vlažnost zraka i brzina vjetra te izvode kratkoročna i dugoročna predviđanja vremenskih prilika. Do podatka dolaze mjerenjima na meteorološkim postajama ili opservatorijima služeći se različitim instrumentima. Osim toga, prate pomicanje sustava oblaka, razvoj većih oluja, položaj vremenskih fronti, ciklona i anticiklona, vrste oblaka i njihov mogući utjecaj na trenutačno vremensko stanje.

Jedna od njih je i Vesna Kadija-Cmrk koja se kao diplomirani inženjer fizike već 35 godina bavi meteorologijom, a kao zaposlenica Podravke, specijalizirala se za agrometeorologiju, posebnu granu ove znanosti koja se bavi utjecajem klime i klimatskih parametara na bilje.

Upravo uz pomoć onoga što ona uoči na nebu i zemlji Podravkini tehnolozi znaju kako se u koje doba godine, dana i noći ponašati. Te friške spoznaje prenose dalje kooperantima, odnosno proizvođačima na terenu. Meteorologija je za one koji se bave poljoprivredom iznimno bitna.

Stabla, bandere i šume utječu na mikroklimu

– Svi mi kad gledamo vremensku prognozu pratimo područje Središnje Hrvatske, no nismo svi svjesni koliko je lokalna mikroklima bitna. Na nju utječe svako stablo koje je izraslo, kuća koja je sagrađena, bandera koja je postavljena, šuma koja je porušena – pojašnjava Vesna.

Upravo zato, Vesna se već godinama zalaže za postavljanje čim više meteoroloških automatskih stanica uz pomoć kojih bi imali puno više pokazatelja po kojima bi se lokalno “ravnali”.

Nekad je stanica bilo puno više, na svakoj većoj poljoprivrednoj površini na kojoj je Podravka uzgajala svoje poljoprivredne kulture, no s vremenom su postale suvišne. Jedna se već punih 35 godina nalazi u njenom dvorištu u Đelekovcu. Radi i mjeri svakodnevno, jedina je koja ima kontinuitet i koja mjeri agrometeorološke pokazatelje.

– Svakih 10 minuta stanica mi javlja promjene pa sam uvijek u toku. Sustav za alarmiranje od hitnih situacija ne postoji, no stanica bilježi 15 parametara pa na temelju toga i prognoze DHMZ-a koje gledam mogu već znati što možemo očekivati. U ovom poslu najbitnije je iskustvo. Meteorološki instrument vam može svašta pokazati, tlak zraka, brzinu vjetra, temperaturu okoline, no uzalud vam brojke, tu treba znati još mnogo stvari izračunati i povezati da bi se mogla predvidjeti stvarna opasnost – objašnjava Vesna.

Promjena klime utjecala na kulture koje se sade, ali i na razvoj štetočina

Njena istraživanja i podaci koje joj stanice šalju izuzetno su bitne za zaštitu poljoprivrede i usjeva, kako od vremenskih prilika tako i od štetnika.

– Primjerice, kukuruzni moljac nam radi velike štete, ne samo u kukuruzu nego i u paprici, pogotovo u kolovozu dok je spremna za branje. Taj štetnik ulazi u papriku i za dva, tri dana ona je puna vode i možete ju baciti. Pratim situaciju i znam kako se koji kukac razvija u kojem periodu godine. Temeljem podataka o vlazi u zraku, noćnim i dnevnim temperaturama zna se u kojem je stadiju razvoja. Uz točnu prognoza 10 dana unaprijed mogu izračunati kad će on početi raditi štetu. Na temelju toga alarmiram svoje tehnologe, oni kooperante i onda oni špricaju usjeve na vrijeme i spriječe napad tog kukca na papriku – objašnjava Kadija-Cmrk kako sve funkcionira.

Kako nam kaže promjena klime bitno je utjecala na kulture koje se sade, ali i na razvoj štetočina.

Svojim poslom bavi se 365 dana u godini, izuzev dana oko Božića kad miruju i poljoprivredni radovi. Vesna je u ovom poslu 35 godina, no godina 2000. uzeta je kao početna od kada se prate trendovi u klimatskim promjenama. Godina je to kada su priznate globalne klimatske promjene pa je sve ono što je bilo prije smatra neusporedivim u ovim godinama kasnije.

Smanjila se količina oborina, a povećala temperatura

Od te godine do danas godišnja količina oborina smanjila se za 7,4 posto, s nekadašnjih 830 na 760 litara po metru kvadratnom. Razlika u količini padalina nije strašna ako kiša padne u pravo vrijeme i dobro se rasporedi, kad krene vegetacija, što ove godine čini se neće biti slučaj.

–  Prema sadašnjim pokazateljima bit će kritično. Iako su za idući tjedan najavljivali 20 litara kiše po prostornom metru, situacija se promijenila pa ispada da će je biti samo dvije litre što je puno premalo s obzirom na sušni siječanj, veljaču i ožujak. Bit će jako izazovno u travnju obaviti sjetvu u ovako osušeno tlo. Ako u svibnju, kao što se to događalo unazad nekoliko godina, ponovo padnu veće količine kiše, bit će velikih problema. Srećom, ove godine još uvijek nije ništa procvalo pa možda nešto i opstane – naglašava Kadija-Cmrk.

Godišnja temperatura u našem se podneblju povećala za 1,6 stupnjeva što je, kaže Vesna, jako puno na godišnjoj razini.

– Problematično je jer se povećala u vegetacijskom razdoblju, svibanj je u nazad par godina postao hladan, lipanj koji je nekad slovio kao najkišovitiji mjesec sad je puno topliji od prosjeka. No, generalno, u svim su mjesecima porasle temperature – kaže.

Toplinski stresovi veliki su problem

Uz svima dobro poznati pojam toplinskog vala, za poljoprivredne kulture još je opasniji toplinski stres. Situacija je to kada se deset dana zaredom temperatura ne spušta ispod 30 stupnjeva. Ako u razdoblju od 30 godina imamo šest takvih situacija kaže se da je područje ugroženo od toplinskog stresa.

– Do 2000. godine naše je područje bilo izvan stresa, nije bilo takvih situacija. Od 2000. godine smo s 0 posto ugroze došli do 42 posto ugroženosti. U 10 godina imali smo 16 stresnih razdoblja. Toplinski stresovi su jako veliki problem, sve dovedeš do cvatnje, i onda ti, čak da i imaš navodnjavanje, biljka u cvatu abortira. To malo što ostane i raste na brzinu nit je kvaliteta niti količina – objašnjava.

Jedan od pokazatelja da se klima mijenja je i pojava mraza u periodu koji je prije nekoliko desetljeća bio apsolutno nezamisliv. Studeni, prosinac, siječanj i veljača su se nevjerojatno zagrijali.

Biljke u tom periodu više nisu u zimskom snu nego su zbog toplinskih jedinica stalno napete. U toj fazi ranjivije su i nezaštićene. S dolaskom ožujka procvatu, a onda ih u travnju mraz uništi. Pojavu mraza u travnju bilježimo konstantno unatrag tri godine.

Ne sadite u suhu i hladnu zemlju

I snježni pokrivač sve je rjeđa pojava u našem kraju.

– Smanjila se količina padalina, temperature su puno više i jednostavno se ne poklope uvjeti da bi padao snijeg. Sve ciklone koje dođu su pretople. Mora se dogoditi da je ciklona bogata vodom i da sa sjevera dođe hladan zrak, a toga nema. S druge strane, imamo sve više suhog i sunčanog vremena, otkako ja mjerim nikad ga nije bilo toliko u siječnju i veljači. Nije bilo ni magle, niti vlage, ovo je nevjerojatno. Količina vlage u zraku trenutno je 25-28 stupnjeva, normalno bi bilo 40-50 stupnjeva. Tog svijetlog dijela dana imamo sve više. Sad imamo 200 sunčanih sati više nego prosječno, ukupno 2200 sati sunčevog svijetla, poput Šibenika, čak više od Umaga – kaže Vesna.

S obzirom na globalno stanje, najave nestašice hrane, brojni su se sugrađani ove godine odlučili baciti u poljoprivredu za osobne potrebe. Vesna za njih ima nekoliko savjeta.

– Treba izabrati pravu sortu biljke koju želite saditi, početi sjetvu ili sadnju u razdobljima koja su normalna, a ne saditi u veljači jer se nekada sadilo u to vrijeme. Isto tako, treba se prilagoditi temperaturama tla, danas se u svakoj trgovini može kupiti termometar. Obratiti pažnju i na vlagu tla. Ne saditi u suhu i hladnu zemlju. Bolje da nešto tjedan dana kasnije sazrije nego da se biljke tokom rasta muče jer na kraju nemaš ni kvalitetu ni kvantitetu – rekla nam je ova iskusna agrometeorologinja.

Ako bude kao i lani nećemo imati problema s komarcima

Iskoristili smo priliku i provjerili kakva nam se sezona kaže po pitanju komaraca.

– Oni reagiraju na toplinu i vlagu, dok se to poklopi onda su za deset dana tu. Ako bude kao lani, kad je u svibnju bilo mokro i hladno, a onda je uslijedio suh i vruć lipanj koji im isto tako nije odgovarao, većih problema nećemo imati – kaže.

Što mi kao pojedinci možemo napraviti da zaštitimo podneblje i mikroklimu u kojoj živimo.

– Ne baš previše sami i lokalno, ali uvijek možemo ekološki djelovati da ne zagađujemo okoliš, ne špricamo usjeve, da čuvamo rijeku Dravu koja nam nije samo lijepa nego je i rezervat prirode – poručila je na kraju.

Koprivnica će uskoro dobiti službenu meteorološku postaju

Koprivnica bi uskoro ipak trebala dobiti službenu meteorološku postaju. Naime, Državni hidrometeorološki zavod provodi projekt modernizacije meteorološke motriteljske mreže, pod nazivom METMONIC. Njime će se uspostaviti suvremen i kvalitetan sustav automatskih prizemnih meteoroloških postaja, oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere, uključujući i meteorološke radare, na ukupno 450 lokacija u Hrvatskoj.

Jedna od tih postaja bit će postavljena u Koprivnici i to na vodocrpilištu Ivanščak. U široj okolici, na području županije, predviđeno ih je čak 20-ak. Bit će to klimatološke postaje osnovne mreže, potpuno automatizirane. Mjerit će sve osnovne meteorološke parametre za potrebe klimatologije i agrometeorologije. Radovi na lokacijama u županiji mogli bi krenuti već ovog proljeća, a montaža prvih stanica na jesen. Podaci s tih stanica bit će dostupni na DHMZ-ovoj internetskoj platformi i to, prema najavama, svakih 10 minuta.

Uz to, moderniziran je i meteorološki radar na Bilogori, nedaleko od Pitomače. Novi uređaji su postavljeni i u tijeku je testiranje. Bude li sve u redu, podaci će biti dostupni negdje sredinom ili u drugoj polovici travnja.

Podsjetimo, jedina službena meteorološka postaja sada aktivna u Koprivnici nalazi se na Varaždinskoj cesti. To je klimatološka postaja, što znači da se motrenja obavljaju tri puta dnevno, a obavljaju ih neprofesionalni motritelji. Iste takve imaju Đurđevac i Ludbreg (Hrastovsko), a glavnu i automatsku stanicu u županiji imaju samo Križevci. Amaterskih stanica ima više, ali njihovi se podaci smatraju isključivo neslužbenima i ne mogu se koristiti u, primjerice, znanstvene svrhe.