Sučeljavanje kandidata za župana Koprivničko-križevačke županije koje je organizirao portal ePodravina.hr pratili su i Boris Beck, doktor književnosti, novinar, prevoditelj i docenta na studiju novinarstva Sveučilišta Sjever te koprivnička psihologinja Nina Hrenić.
Nastupe Darka Korena (Mreža – HDZ), Željka Lackovića (kandidat grupe birača) i Mladena Švace (kandidat grupe birača) ocijenio je vrlo uvjerljivima s obzirom na to koje argumente i koju grupu birača zastupaju.
– Format sučeljavanja je bio odličan. Deset glavnih pitanja bila su dobro izabrana i pokrila su širok raspon tema, a kandidati su na sva pitanja vrlo pristojno i sadržajno odgovarali, bili su disciplinirani, koncentrirani i sažeti. Svi su se lijepo predstavili biračima, nitko tko ih je gledao nema nikakve nedoumice o tome što su željeli reći i kakvi su njihovi stavovi. Nije bilo vrijeđanja, bilo je malo podbadanja, ali ništa strašno. Zapravo, nikada nisam vidio tako suvislo sučeljavanje – iznio nam je Beck svoje dojmove.
Uočio je da su njihovi nastupi odgovarali ulogama koje imaju u sučeljavanju, ali i na izborima, te su tako i pristupili svojim odgovorima na pitanja i komentarima. Tako je nastup aktualnog župana Darka Korena ocijenio vrlo konkretnim i samouvjerenim.
– Na Korenu se vidi gard i pozicija župana, on je stari, iskusni lisac. Nastup mu je iskusan, direktorski, nadmoćan, kao da je na poslovnom sastanku ili na vijeću, sve strpljivo podnosi. Poziva se na svoje iskustvo i znanje, citira brojeve, cifre, broj zaposlenih, kune, kao pravi političar, kao da zna što radi i da želi da mu i dalje daju da to radi.
Željko Lacković je, po Beckovim zapažanjima, nastupio s blago nadmoćnim stavom u odnosu na sugovornike.
– Lacković je bio nasmiješen, jedini je ponekad gledao u kameru. On ima određeni stav “Ja dolazim iz sabora”, podsjećao je da je dao podršku Plenkoviću, diskretno je davao do znanja na to da je on državni faktor – primjećuje Beck.
Mladen Švaco je pak imao nastup tipičnog antagonista aktualnoj vlasti koji ima bolje rješenja od Korena za sva područja u županiji, no istovremeno je svojim porukama možda i isključio dio potencijalnih glasača.
– Švaco je nastupio na način da Koren sve pogrešno radi i da to treba raditi drugačije, a on zna kako. Lacković je zapravo bio kao tampon zona između njih. Švaco je imao stav “Koren je neprijatelj, Korena treba napasti” i od samog početka se držao toga. Tu je možda čak bio i prepristojan kada je spomenuo iznevjerena obećanja, mogao ih je i pročitati, ali nije želio. Njegova ključna riječ bila je kolonijalizam, Koprivnica je kolonija Križevaca, Koprivnica i Podravina su zakinuti i to je nepravda koju treba ispraviti. S takvom platformom za njega neće nitko glasati u Križevcima – upozorava naš analitičar.
S njegovim opažanjima u velikoj se mjeri slaže i Nina Hrenić, a prema njoj su Lacković i Švaco bili u početnoj prednosti.
– Prvo se razlikuju po poziciji, Koren je župan, branitelj nastupa, pozivao na ono što je učinio, što planira. Druga dvojica su bili u boljoj poziciji jer su izazivači, tako da nemaju pogreške, propuste, neizvršena obećanja – smatra ona.
Govor tijela im je, kako ona kaže, bio vrlo simptomatičan i govorio je o njima koliko i njihove riječi.
– Zanimljivo je da su držanje i govor tijela bili usklađeni, Koren kreće iz pozicije sadašnjeg župana, odgovorno, bremenito, ostavio je dojam iscrpljenosti, što je i sam rekao. Lacković je nastojao ostaviti dojam opuštenosti, otvorenosti, dobar je retoričar, nastojao je biti afirmativan i ne kritizirati. To ima veze s njegovom profesijom odvjetnika, pomalo populistički nastupa, nudi pozitivne ideje, prijedloge, kako je rekao Koren, pomalo je egzotičan. Ostavio je dojam najležernijeg i najopuštenijeg. Švacina kampanja se zasniva na kritici, poglavito Piškornice, a i sam nastup mu je takav, od položaja tijela s rukom na boku, pomalo izazivački, napadački stav. Gotovo svaki put kada je Koren govorio, Švaco se zatvorio prekriženim rukama i često se mrštio, a kada je došao red na Lackovića, otvorio se – uočila je Hrenić.
Kritike koje Boris Beck upućuje kandidatima na račun su odijevanja i govora. Naime, drži da su se svi obukli previše slično i da su, osim Mladena Švace, forsirali standardni jezik.
– Najveća kritika je na njihovo odijevanje, naime, svi su se gotovo isto odjenuli. Švaco je mogao uzeti košulju s kratkim rukavima, sako ga je vidno nervirao. Ovako su praktički svi izgledali isto, kao da gledate tri ista čovjeka, pogotovo ako ih je gledao netko tko ih ne poznaje. Zanimljivo je da je Švaco jedini ponekad prelazio na kajkavski, Koren i Lacković bili su strogo štokavski, standardni. To mi je bilo neobično, ipak se obraćaju domaćim ljudima, iako se radi o službenim temama. Čini mi se da bi bilo simpatičnije da govorili i na kajkavski kada se već obraćaju Podravcima – komentira Beck.
Ipak, prema njegovom mišljenju, svi su dobro predstavili sebe i političke vrijednosti koje zastupaju.
– Svi su bili konkretni, na svako pitanje svatko je imao odgovor i svatko je znao o čemu se radi. Vidi se da sva trojica žive s time. Svi su imali svoje utemeljeno mišljenje, držali su se svojih argumenata i znali su kojim se biračima obraćaju. Da sletite s Marsa i pogledate sučeljavanje, točno možete vidjeti tko ima kakvu ulogu – Koren je stari lav koji brani svoju poziciju, Švaco je napadač koji ga želi svrgnuti, a da je Lacković nekako u sredini. Koren i on su se čak i na neki način podupirali – zaključuje Boris Beck.