John McCarthy, koji je zaslužan za termin umjetna inteligencija, predložio je, sad već daleke 1955. neka od osnovnih pravila koja bi trebala biti ispunjena kako bi se stvorila umjetna inteligencija. Osim korištenja uobičajenog ljudskog govora, računalo bi trebalo imati mogućnost samopoboljšanja i učenja, uočavanja kompleksnosti problema, razvijeno shvaćanje za slučajnost, kreativnost i apstraktno te bi, naravno, trebalo simulirati više funkcije ljudskog mozga.
Nakon šezdeset godina računala znaju kako koristiti ljudski govor, samostalno rade na poboljšanju i učenju, ali i na uočavanju kompleksnosti problema.
Najveći problem je kreativnost i shvaćanje apstraktnog. Ipak, određeni napredak postoji i u tim poljima. Na prošlogodišnje Sci Fi filmsko natjecanje u Londonu prijavljen je kratak film Sunspring čiji scenarij je u potpunosti napisan od strane računala. Pitate se kako je to moguće? U umjetnu neuronsku mrežu ubačeni su scenariji SF filmova, koji su zatim korišteni za pisanje novog scenarija. U videu niže pogledajte kako to izgleda.
Deep Mind je tvrtka koja trenutno dolazi do najvećih otkrića u području umjetne inteligencije. AlphaGo je računalni program koji su razvili kako bi se testirala intuicija i sposobnost učenja umjetne inteligencije. Računalo je protiv iskusnog igrača zaigralo drevnu kinesku igru Go i pobijedilo.
Ovo nije prvi puta da je računalo u nekoj igri pobijedilo čovjeka, sjetimo se 1997. kada je IBM-ov Deep Blue u šahu pobjedio Garrya Kasparova. No, postoji bitna razlika, Deep Blue nije koristio umjetnu inteligenciju, prije svakog poteza proračunao je moguće poteze od kojih je odabrao najbolji. AlphaGo vukao je poteze oponašanjem ljudskog procesa učenja.
Bitno je spomenuti i to kako je šah logička igra, potezi se mogu definirati, dok je Go intuitivna igra koja ima neograničen i nedefiniran broj poteza. AlphaGo je naučio igrati igru proučavanjem poteza igrača, a nakon toga je protiv sebe odigrao 30 milijuna partija. Iz igre u igru program je sve više učio dok naposljetku nije došao do razine najboljih igrača.
Posljednji primjer umjetne inteligencije koji ću vam predstaviti je ugašen nakon samo jednog dana. Microsoftov program Tay razvijen je s ciljem da se poboljša korisničko iskustvo kod rješavanja problema telefonskim putem. Tay predstavlja model tinejdžerke koja preko Twittera skupljala informacije i uči o ljudskom ponašanju. Informacije je dobivala od drugih ljudi koji su joj preko već spomenute društvene mreže slali poruke. U vrlo kratkom roku postala je zagovornik Hitlera, okrivila je Busha za rušenje blizanaca i pisala je statuse seksualnog karaktera.
Možda vam se nakon ovih primjera čini kako se umjetna inteligencija razvija radi zabave, no ipak nije tako. Igranjem igri, pisanjem i drugim kreativnim procesima kod računala se razvijaju ljudske sposobnosti koje će se kasnije koristiti za pomoć upravo nama. Umjetne inteligencije ne trebamo se bojati ništa više nego se bojimo samih sebe.