Kada se spominje pojam turizma, od strane nadležnih za taj resor i drugih koji kroje turističke politike vrlo često se može čuti kako u Hrvatskoj nije naglasak samo na obali, već se potiče i onaj kontinentalni dio turizma.
No, problem koji postoji već duže vrijeme registracija je onog što kontinentalci znaju kao klijeti. I dok će neki reći kako su se na obali sve moguće garaže pretvorile u smještajne kapacitete, a Gorski kotar vrvi brvnarama koje se iznajmljuju, za naše klijeti cijeli je niz proceduralnih problema.
O ovom problemu za početak smo razgovarali s Kristinom Sočev, pomoćnicom direktora Turističke zajednica Koprivničko-križevačke županije koja je proteklog vikenda sudjelovala i na panelu u Križevcima u sklopu Obrtničkog i gospodarskoj sajma Koprivničko – križevačke županije na temu Vinska klijet – graditeljska baština, kulturno dobro ili turizam?
– Duže vrijeme postoji problem i ljudi nam se javljaju s mišlju da smo mi ti koji ovaj problem možemo riješiti. Nažalost, to nije slučaj, zakonske regulative su takve unatoč činjenici da se stalno govori o pomoći i razvoju kontinentalnog turizma – započinje Sočev.
Glavni je problem u našoj županiji za stotinjak zainteresiranih objekata koji su spremni za registraciju, taj što se klijet zakonski smatra gospodarskim objektom. S druge strane, prema zakonu o ugostiteljstvu i turističkim djelatnostima propisano je da se u objektima gospodarske namjene ne mogu pružati usluge smještaja.
– Za potencijalne iznajmljivače postoji i problem što se ne mogu prijavljivati na natječaj Turističke zajednice županije, a te potpore jedini dajemo u Hrvatskoj. Nama bi svakako potencijalni broj smještaja itekako značio s obzirom na broj upita i interes koji vlada za dolascima – pojašnjava.
Jedino rješenje je izmjena zakonske regulative, no i tu se nalazi cijeli niz problema. Jedan od njih su i prostorni planovi jedinica lokalne samouprave, iako postoji mogućnost da se pristupi izmjenama i dopunama tih planova, što su neki već i pokrenuli, poput Virja, Đurđevca i Koprivničkih Bregi kako bi se prilagodili za buduće iznajmljivače.
– U lipnju je na snagu stupila izmjena i dopuna zakona o prostornom uređenju koje govori da ako se proširuje građevinska zona, odnosno formira nova, ona mora imati minimalno pet tisuća kvadrata površine, osim ako se naslanja na postojeću. To bi značilo da ako ta zona poljoprivredne namjene gdje postoje potencijalni zainteresirani iznajmljivači ne graniči s građevinskom oni moraju imati pet tisuća kvadrata, a to je zaista puno – govori nam o problemu koji trenutno postoji.
– Ovdje se radi o većinom manjim parcelama, a dolazimo i do drugih problema jer općine u slučaju izmjena moraju riješiti infrastrukturna pitanja, poput vode, struje, kanalizacije, a možda će se obuhvatiti i one vlasnike koji nisu zainteresirani za ovakve djelatnosti. Za njih bi promjena u građevinske zone naravno značila i neke obaveze poput komunalnih doprinosa, no ti iznosi nisu toliki da bi značili veliku promjenu za budžete onih koji nisu zainteresirani, no s druge strane otvorila bi se mogućnost za registraciju onima koji to žele – pojašnjava prednosti i mane potencijalnih izmjena.
Primjeri malih iznajmljivača koji imaju registrirane svoje objekte su odlični i oni su prezadovoljni, te popunjeni tijekom cijele godine. Izmjene propisa otvaraju mogućnost i onima koji trenutno nisu zainteresirani da postanu i također krenu u smjeru razvoja kontinentalnog turizma.
Kristina Sočev spominje nam slovenski primjer zidanica oko kojih je i u Sloveniji trajalo zagovaranje deset godina, a danas to obogaćuje njihovu turističku ponudu i generira velik broj noćenja. Primjer je to koji može biti dobar za izmjenu trenutne situacije i stvarni poticaj turizma u ovom dijelu Hrvatske.
– Ono što sada slijedi je formiranje stručne skupine od pet zainteresiranih županija, gdje se osim Koprivničko-križevačke nalaze i Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Međimurska županija. Zajedno s pravnicima i stručnjacima iz drugih područja pokušat će se napraviti konkretan prijedlog kojim će se najmanje utjecati na trenutno stanje u propisima – planovi su.
– Najgori scenarij koji se može dogoditi je da sve bude odbijeno s razine države i da se ljudima moramo zahvaliti na inicijativi, ali da ne ostvare mogućnost za registraciju objekata – govori nam o mogućem scenariju za velik broj potencijalnih iznajmljivača.
Jedan takav objekt ima i Hrvoje Tisaj, koji je i sam posjetio spomenuti panel.
– Moj je slučaj nastao prije tri godine, tada sam kupio objekt paralelno s pokretanjem cikloturizma na području županije gdje prvi u Hrvatskoj imamo 650 kilometara staza za gravel, koja je jedinstvena u Hrvatskoj i potpuno pripremljena za vožnju. Riječ je o trenutno najpopularnijem obliku biciklizma u svijetu, dakle pričamo o velikom broju dolazaka stranaca na takve rute – pojašnjava nam potencijal koji postoji.
Kaže nam kako se slobodno može reći da se radi o rudniku zlata kojeg nismo ni svjesni da imamo u Podravini, a ovdje nije riječ samo o njegovom objektu, već o svima koji su trenutno zainteresirani za registraciju, a mogli bi biti i dio projekta cikloturizma.
– Što se mog objekta tiče, on ima sve dozvole i u trenutku kupovine klijet se još uvijek mogla kategorizirati jer nitko nije postavljao svrhu i namjenu objekta nego je bilo dovoljno da objekt ima sve potrebne dozvole – kaže nam.
– Napravljeno je desetak takvih objekata, a tada je iz Zagreba došla naredba da se klijeti ne mogu kategorizirati jer su one samo za odlaganje alata i ne mogu biti za smještaj. S druge strane, kuće poput moje koje su potpuno opremljene nikako se ne mogu smatrati klijetima – smatra Tisaj.
Njegov se objekt nalazi u Plavšincu, na području Općine Novigrad Podravski, i to na mjestu gdje je propisano da se samo može dobiti dozvola za klijet.
– Ako se ta klijet želi prenamijeniti u kuću povremenog stanovanja u toj općini moraš imati minimalno tri tisuće kvadrata pod trajnim nasadom i na mjestu gdje se nalazi objekt još 600 kvadrata. Realno, to rijetko tko ima – pojašnjava nam.
U njegovom slučaju nedostaje mu 500 kvadrata i po trenutnim propisima klijet ne može registrirati kao objekt za noćenje.
– S druge strane, na našem se brijegu u posljednjih deset godina sve promijenilo, mladi koji su naslijedili vinograde njima se ne žele baviti, ali se općina na neki način ogradila kako se ne bi radila apartmanizacija tog područja. U redu je svakako da ostane zelenih površina i ambijent kakav poznajemo, ali potrebno je naći neki zajednički smjer, jer potencijal svakako postoji – kaže nam.
Smatra kako je održani panel bio u redu, ponajviše jer se župan Koren uključio u cijelu priču zajedno s županima ostalih zainteresiranih županija. No, s druge strane pozvani su bili i načelnici općina od kojih je došao samo jedan, što govori kako nisu dovoljno zainteresirani za ovu temu ili nisu svjesni problema koje imamo.
I dok razmišlja kako riješiti ove probleme, te ima objekt za smještaj koji ne može registrirati, s druge strane dobio je od porezne uprave rješenje za plaćanje poreza za kuću za odmor.
– Postavlja se nakon svega pitanje tko je tu lud – zaključuje Tisaj.
Kako nam je tijekom razgovora rekla Kristina Sočev, klijeti su se kod nas oduvijek gradile s namjerom da se u njima spava, nevezano uz današnju mogućnost iznajmljivanja.
Potencijal klijeti kao turističke ponude ovog kraja uopće ne treba spominjati, a činjenica da su postojeći registrirani objekti popunjeni tijekom cijele godine dovoljno govori o tome koliki interes za kontinentalnim turizmom postoji. Kada se uz sve to uključe ideje poput cikloturizma kojeg spominje Tisaj ostaje potpuno nejasno zašto nadležni ne naprave više kako bi riješili ove probleme i time zaista potaknuli razvoj turizma u našem kraju.
Programski sadržaj nastao u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom
