Pojava globalnih klimatskih promjena je aktualna već više desetljeća i ubrzano sve više dobiva na važnosti. Tema je poprište ozbiljnih debata koje nisu toliko o evidentnosti promjena i budućnosti, već o njihovim uzrocima i najviše tko će se čega odreći da se uspori/spriječi daljnje pogoršanje. Tko god od uključenih strana bio više ili manje u pravu ili krivu i koje argumente i dokaze držao neoborivim, konsenzus postoji oko sutrašnjice – ona je neizvjesna i nije dobra za planetu pa ne može biti ni za čovjeka. Mjerila trendova i sezonskih ritmova previše i predugo odstupaju od onih koje smo proglasili „prosječnim“ i toga smo objektivno i subjektivno svjesni, doslovno na vlastitoj koži. Svjedočimo brzom prijelazu geološke epohe i danas živimo u antropocenu, a ljudi koji danas imaju 70-ak godina su rođeni u holocenu.
Globalne klimatske promjene
Svjetska meteorološka organizacija pri Ujedinjenim narodima (UN WMO) navodi sedam indikatorskih klimatskih fenomena, a to su povećana emisija stakleničkih plinova u odnosu na predindustrijsku, eruozonska rupa se od 1970. do 2021. godine povećala za 70 %, u odnosu na predindustrijsku eru globalna srednja površinska temperatura je u 2021. viša za +1,1 °C, promjena precipitacijskih obrazaca u usporedbi 2021/1951. – 2010., promjene oceana i mora što se odnosi na sadržaj topline, rast razine, pad pH. Tu su i smanjenje mase ledenjaka i ekstremne vremenske nepogode.
Lokalne klimatske promjene
Okrugla 2000. godina često se uzima kao godina početka izrazito vidljivih posljedica klimatskih promjena. Na području Koprivnice i bliže okolice od 2000. do 2021. godine, a u odnosu na dvadesetogodišnje referentno razdoblje (1981.-1999.) uočeni su trendovi poput porasta srednje godišnje temperature zraka za + 1,5 °C i smanjenje godišnje količine oborina za – 7,6 posto, povećanje broja sušnih razdoblja koja su različitih dužina tijekom vegetacijske sezone, smanjenje oborina u vegetacijskom i jesenskom razdoblju, povećanje stupnja ugroženosti od toplinskog stresa za poljoprivredne kulture za 42 posto. Takvi vremenski uvjeti zaustavljaju fiziološke procese u poljoprivrednim kulturama te smanjuju njihovu kvalitetu i prinose. Osim toga tu je i povećanje broja i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja poput toplinskih valova, olujnih vjetrova, izrazito pljuskovite oborine, pojave tuče, pojave proljetnog mraza u travnju.
Lokalne hidrološke promjene
I za uočavanje hidroloških promjena treba sakupiti dovoljno podataka kroz dovoljno dugo vrijeme da se uoči trend narušavanja višegodišnjih prosjeka koji je povezan s globalnim trendovima indikatora klimatskih promjena. Razina podzemne vode svakako je primarni pokazatelj promijenjenih lokalnih hidroloških prilika i uočene su veće fluktuacije razine podzemne vode u odnosu na desetogodišnji prosjek. Također, zabilježen je i povijesni minimum razine podzemne vode tijekom 2021. godine od -1,6 metara u odnosu na prosjek.
Promjene pokazatelja kvalitete vode
Izvorište Ivanščak ima vrlo složenu hidrološku situaciju koja se odražava u značajno različitom sastavu podzemne vode na relativno malim udaljenostima. Dodatni faktor koji povećava složenost situacije izvorišta je taj što su na mikrorazini strujanja vode prema zdencima iz više smjerova, smjerovi se mijenjaju s obzirom na razinu vode i eksploatacijsku količinu pojedinih zdenaca, a smjerovi pretpostavljaju i različite doprinose antropogenih utjecaja na poljoprivredu, urbani dio i industriju. Naznake globalnotoplinskih promjena se mogu uočiti kod „standardnih klimatskih indikatora“, temperature i pH vrijednosti. U proteklom petnaestogodišnjem periodu temperatura podzemne vode je viša s prosječnim godišnjim porastom od 0,1 posto. Porast je veći u plićim slojevima od nekoliko metara ispod razine tla, a u usporedbi s dubljim slojevima od nekoliko desetaka metara ispod razine tla. U istom promatranom periodu pH vode je niži za oko 0,2 posto na godinu. S obzirom na promatrano okruženje evidentiranih promjena – podzemnu vodu, za pouzdane zaključke promatrani period je daleko prekratak, a zabilježeni trendovi tek statistička naznaka, no oni postoje i u skladu s općim i očekivanim promjenama.
Navedeni podaci rezultat su dugogodišnjeg praćenja kvalitete vode na izvorištu Ivanščak, a kako su promjene daleko od graničnih vrijednosti, zaključak o kvaliteti vode za piće je isti kao i u proteklih pedeset godina javne vodoopskrbe – voda je zdravstveno ispravna. Potrudimo se da takva ostane i za buduće naraštaje.
