Kolika je tolerancija fiksnih kamera za mjerenje brzine na našim prometnicama? To je pitanje koje mnoge vozače zanima pa je HAK pitao Ministarstvo unutarnjih poslova. Dobili su sljedeći odgovor.
“Ovisno o propisanoj, odnosno ograničenoj brzini, na određenoj dionici ceste tako policijski službenici iz policijske postaje, na čijem se nadležnom teritoriju nalazi fiksni uređaj za nadzor brzine kretanja vozila u cestovnom prometu, podešavaju vrijednost brzine u navedenom uređaju od koje će se fotografirati/snimati vozila koja se kreću istom ili većom brzinom od one koja je zadana u uređaju.
Najveće dopuštene mjerne pogreške mjerila brzine ne smiju biti veće od ± 3 km/h za brzine do 100 km/h, a iznad te brzine ne smiju biti veće od ± 3 posto. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 posto izmjerene brzine.
Navedeni mjeriteljski zahtjevi propisani su Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnome prometu (“Narodne novine”, broj: 38/2001, 43/2001, 19/2002). Kod procesuiranja prometnih prekršaja nepropisne/nedopuštene brzine mjerodavna je ona brzina koja se dobije tako da se od izmjerene vrijednosti brzine u uređaju odbije vrijednost sigurnosne razlike kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine odnosno mjerne metode.
Treba istaknuti da je ovaj sustav sličan u mnogim europskim državama. U Velikoj Britaniji su kamere prilagođene na 10 posto + 3 km/h pri svim brzinama pa tako i na onima nižim od 100 km/h. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama definirano je da se kažnjava brzina do 10 km/h veća od ograničenja u naseljenim mjestima, a na cestama izvan naselja kažnjava se brzina veća od 10 do 30 km/h.
Dakle, na cestama izvan naselja treba sigurnosnoj razlici kamera dodati i brzinu veću od ograničenja do 10 km/h. Podsjetimo, ove godine MUP planira aktivirati novih 59 kamera na 122 lokacije u Hrvatskoj. Dakle, bez obzira na kamere, poštujte ograničenja brzine i prometne propise!”, stoji u odgovoru MUP-a za HAK.