Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Krnjak iz Sigeca već se dugi niz godina bavi povrtlarstvom, jer su potencijale poljoprivredne proizvodnje prepoznali još davno.
Naime, u plastenicima koji se prostiru iza obiteljske kuće proizvode obilje zelene salate, mladoga luka, a na poljima pod otvorenim nebom, na oko 3000 m2, sade različite kulture: jagode, krastavce, grašak, mahune, velike količine paprika, patlidžana…
Bez obzira na to što puno radi, Draženka, koja brine za organizaciju prodaje i proizvodnje, ne može sakriti svoj vedar i pozitivan duh. Iako njezin suprug i djeca sudjeluju u poljoprivrednim radovima, vrijednu gospođu zatekli smo u vrijeme berbe paprike i patlidžana, jer s rujnom, u mnogim domaćinstvima, započinje priprema zimnice.
– Roditelji se već dugo bave poljoprivredom – ratarstvom i stočarstvom, obiteljska je to ljubav i tradicija. Mi već 17 godina na nekoliko polja uzgajamo različite kulture. U počecima smo samostalno prodavali papriku i krastavce. Kasnije smo ugovorili proizvodnju paprike i patlidžana za Podravku – kaže Draženka.
Podravka kao industrijsko-sjemenarska kuća razvila je sjemenarstvo i selekciju pa je osim dvije sorte crvene paprike, Podravke i Slavonke, izbacila i treću sortu crvene paprike ajvaruše koja se zove Pitoma. I upravo tu uzgaja obitelj Krnjak te su posadili oko osam tisuća stabljika i otprilike 1200 komada stabljika patlidžana.
– U prvoj berbi ubrali smo tonu i pol patlidžana i oko dvije i pol tone paprike Pitome, kako zreli tako beremo. Povrće koje ubiremo tijekom jutra, odmah se transportira. U tvornici se začas prerađuje pa kupci dobivaju najsvježiji proizvod, povrće isti dan ubrano – napominje.
Usto, ističe, imaju dobro uhodan proces i direktnu prodaju na koprivničkoj tržnici i kućnom pragu. Draženka izražava zadovoljstvo činjenicom da im ljudi vjeruju, imaju svoje stalne kupce koji cijene i prepoznaju njihov trud i kvalitetu.
– Prodaja na tržnici funkcionira jako dobro kroz čitavu godinu. Na nama je da uberemo povrće, upakiramo i složimo, nakon čega kupac sam dođe po robu. Rujan i listopad su mjeseci u kojima domaćice prave ajvar, pindžur, peku crvenu papriku i rade zimnicu – govori.
Na vanjskim površinama raste salata do studenog, a zatim u plastenicima. Sade dosta mladog luka tako da ga bude, kaže, za Božić i, kasnije, za Uskrs.
U poljoprivredi, naime, nema radnog vremena, ono se prilagođava kulturi, sezoni, potrebama tržišta te vremenskim uvjetima.
– Ima jako puno posla. Vrućine su napravile svoje, često ovisimo o klimatskim uvjetima. Kroz ljeto zalijevamo, ali kiša je kiša. Kupci su zadovoljni, a najveća reklama nam je dobra roba. Jako puno se mora raditi i da se zaraditi, nije da se budemo obogatili, ali možemo normalno živjeti – ističe Draženka ubirući plodove paprike i patlidžana koji su kalendarski dozreli s ljetom.
– U srcu sezone, poljodjelski radovi traju od jutra do mraka što mi nije teško, jer volim rad na zemlji, opušta me – otkriva naposljetku zadovoljno.
