Hrvatska je 2014. zauzela pretposljednje, a 2018. godine posljednje mjesto pogleda li se udio 13-godišnjih učenika koji vole školu. Dakle, ne vole je, što je iznimno zabrinjavajuć podatak.
Dio je to rezultata Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika, međunarodnog istraživanja koje se provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u zemljama i regijama Europe i Sjeverne Amerike, među kojima je i Hrvatska. Provodi se svake četiri godine od 1982., dok se naša zemlja uključila 20 godina kasnije.
Posljednji put provedeno je 2018. u 45 zemalja kada je anketirano 227 441 učenika u dobi od 11, 13 i 15 godina, od čega je njih 5169 hrvatskih. Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojim je stranicama objavio rezultate.
Djeca ne jedu voće i povrće
Uzmemo li u obzir slanje zlobnih poruka, objave, e-poštu ili tekstualne poruke 13-godišnjaka u posljednjih nekoliko mjeseci, Hrvatska je na osmome mjestu. Glede problematične upotrebe društvenih medija, Hrvatska je 13. kod učenika u dobi od 11 godina, 15. kod učenika u dobi od 13 godina te 11. kod učenika u dobi od 15 godina.
Pogledaju li se brojke učestalosti doručka, Hrvatska je deveta zemlja s najmanjim udjelom učenika koji doručkuju svaki radni dan. Hrvatski 15-godišnjaci konzumiraju vrlo malo voća, a još je gora situacija s povrćem, i to kod svih triju dobnih skupina, a posebno najstarije koja je najgora na ljestvici. Uzmemo li u obzir konzumaciju obroka s obitelji, ponovno smo na niskim mjestima. A ono o čemu se često govori, prekomjerna tjelesna masa i debljina, Hrvatsku, odnosno učenike od 13 godine, smješta na osmu poziciju. Dodajmo i kako smo pri dnu ljestvice u kontekstu korištenja kondoma i kontracepcijskih pilula.
Nije sve negativno!
Da nije sve negativno, pokazuju sljedeći podaci. Hrvatska je, tako, peta zemlja s najvećim udjelom učenika koji žive s oba roditelja. Godine 2014. držali smo se sredine ljestvice pogleda li se zadovoljstvo životom. Podaci od četiri godine kasnije govore kako je Hrvatska deseta zemlja kod 11-godišnjaka, deveta kod 13-godišnjaka te osam kod 15-godišnjaka.
Dobra su i dva sedma te jedno šesto mjesto razmatra li se procjena odličnog zdravlja. Nadovežemo li se na prethodno, odlično stojimo i u pogledu tjelesne mase. Preciznije, malo je zemalja s nižim udjelom učenika s premalom tjelesnom masom.
Spomenimo kako je istraživanje otprije dvije godine pokazalo da je u svega devet zemalja, u odnosu na Hrvatsku, bilo manje učenika koji su odgovorili da su imale spolne odnose.
Alkohol i pušenje i dalje su veliki problem
Iako i dalje zabrinjavajuća, piše HZJZ, situacija sa sljedećim brojkama bolja je od one iz 2014. godine. I dalje smo iznad prosjeka u konzumiranju alkohola, ali ne i u samome vrhu. Učenici, 13-godišnjaci, 11. su po konzumiranju alkohola tijekom života, a 12. pogleda li se isto u periodu od proteklih 30 dana. Odgovori svih skupina na pitanja jesu li bili pijani dva ili više puta u životu postavljaju Hrvatsku na 13., odnosno 14. mjesto.
Kao i u ranije navedenom dijelu istraživanja, naša zemlja više nije pri vrhu govorimo li o pušenju. No, ono je među učenicima i dalje vrlo često. Podaci o pušenju cigareta tijekom posljednjih 30 dana hrvatski 13-godišnjaci su na devetom mjestu, dok su 15-godišnjaci na iznimno visokom četvrtom mjestu. Pričamo li o pušenju tijekom života, Hrvatska je 12. kod 11-godišnjaka, deveta kod 13-godišnjaka te sedma kod 15-godišnjaka.
