Koprivnička policija javlja kako je između ožujka i svibnja ove godine oštećena 61-godišnjakinja, sa šireg koprivničkog područja, na nagovor nepoznate osobe s društvene mreže, uplatila u nekoliko navrata više desetaka tisuća kuna.
Novac je uplaćivala za liječenje bolesnog djeteta na bankovne račune u Turskoj.
Stoga policija upozorava građane da ne nasjedaju na razne internetske prijevare i da se ne upuštaju u sumnjive novčane transakcije, kako ne bi sami postali žrtve.
– Dobro razmislite i provjerite sve okolnosti, a ukoliko smatrate da se radi o prijevari ili nekom drugom protupravnom ponašanju, događaj prijavite policiji na broj 192. Kad kupujete online/putem interneta provjerite web stranicu, nikad ne koristite veze dobivene elektronskom poštom ili preko društvenih mreža – poručuju iz policije.
Osobne podatke, podatke tekućih računa banke ne dajte putem telefona bez obzira na to kako se netko predstavlja.
– Ne šaljite novce nepoznatom, ako ne biste novac dali osobi koju ste slučajno sreli na ulici, ne činite to ni na internetu. Ako je moguće, zadržite pravo da prvo primite robu. Prije plaćanja razmislite dvaput, provjerite jeste li razumjeli rizike kupnje putem interneta. Sačuvajte sve dokumente vezane za vaše online kupovine, mogli biste ih trebati da utvrdite uvjete prodaje ili da dokažete da ste platili robu – upozoravaju.
Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce. Napadači se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od vas izvukli novac ili vrijedne financijske informacije. Taktike koje koriste kibernetički kriminalci postaju sve inovativnije i teže za otkriti. Od pretvaranja da su voditelj vaše organizacije do toga da su zainteresirani za romantičnu vezu, online prevaranti današnjice učinit će sve što je potrebno da dobiju što žele – vaš novac i/ili bankovne podatke.
Proučite informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:
CEO prijevara / direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
Krađe identiteta:
Vishing – Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u kojoj vas prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.
Phising – Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
Smishing – Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.
Pogledajte kako zaštititi vlastite osobne, financijske i poslovne podatke na MUP TV YouTube kanalu.
