Nisu sve majke toliko odlučne i hrabre da se odluče dojiti u javnosti, već se skrivaju u toaletima kafića ili restorana ili se pokrivaju pelenama.
Mnoge majke danas se još uvijek susreću s brojnim osudama kada je u pitanju dojenje. Vrlo često ne nalaze emocionalnu podršku i razumijevanje društva, ali ni svoje obitelji.
Kako bi olakšali majkama i novorođenoj djeci, u Koprivnici je grupa entuzijasta odlučila formirati Grupu podrške za dojenje. Svakog prvog četvrtka u mjesecu, u koprivničkom Domu mladih, patronažne sestre, voditeljice, majke i trudnice izmjenjuju vlastita iskustva i međusobno se potiču da ustraju u dojenju.
– Dojenje je dobro i za majku i za dijete. Osim nutritivne vrijednosti, to je važan proces emocionalnog povezivanja – istaknula je Marija Križić, voditeljica grupe.
Objasnila je da je majčino mlijeko potpuno prilagođeno djetetovim potrebama i na taj način mu osigurava pravila rast i razvoj jer ga štiti od bolesti. Dokazano je, kaže M. Križić, da ono smanjuje rizik od mogućih alergija ili respiratornih infekcija te da djeca koja se hrane majčinim mlijekom manje obolijevaju od bolesti poput leukemije ili Kronove bolesti. Dodala je da to ne znači da ta djeca nikad neće biti bolesna već da će lakše i brže ozdraviti.
Osim hranjive vrijednosti, dojenjem se ostvaruje bliski kontakt majke i djeteta koji pomaže razvijanju ljubavi i privrženosti.
I Koprivničanka Dora Kolačko, trudnica i majka jednogodišnje djevojčice, slaže se s ovom činjenicom.
– To je nešto najljepše što sam u životu ikad osjetila. To je posebna povezanost mame i bebe. U tim trenucima vi postajete jedno. Nosila sam ju devet mjeseci ispod svoga srca i dojenje je moja uloga – istaknula je i objasnila da je svoju djevojčicu dojila prvih šest mjeseci nakon čega je uz dojenje počela uvoditi i dohranu.
Iako joj je na samom početku, u rodilištu, bilo teško, čim je došla kući na svoj teren sve se promijenilo. Imala je, i još uvijek ima, neizmjernu podršku svoje obitelji, a osuđujući ili prijekorni komentari kada doji u javnosti uopće ju ne pogađaju jer ona, kako kaže, zna da je to najbolje za njeno dijete.
Međutim, nisu sve majke toliko odlučne i hrabre da se odluče dojiti u javnosti, već se skrivaju u toaletima kafića ili restorana ili se pokrivaju pelenama.
– Čini mi se da su upravo žene te koje više osuđuju. Muškarci kada vide majku koja doji dijete vide majku koja hrani svoje dijete. S druge strane, žene su te koje u ovim situacijama ženu objektiviziraju i time je doživljavaju kao kakav seksualni objekt – istaknula je M. Križić.
Dodala je da primjerice u Zagrebu postoji inicijativa da se klupice za dojenje u gradskim parkovima smještaju u unutrašnjost parka kako majke ne bi bile toliko izložene pogledima osuđujućeg društva.
Zaključila je da je dojenje prekrasno, iako u prvih mjesec dana zna biti dosta naporno, te da je potrebno žene osnaživati, hrabriti i pružiti im podršku kako bi one svom djetetu pružile ono najbolje.
