Tržište nekretnina u Hrvatskoj u posljednje je vrijeme jednostavno eksplodiralo. Stambene zgrade grade se na svakom koraku, a cijene samo rastu. Ništa drugačije nije ni u Podravini i Prigorju.
Prema trenutnim pokazateljima, cijene nekretnina porasle su za 25 posto od 2016. godine. Istraživanje web oglasnika Njuškalo pokazalo je da su u posljednjih godinu dana cijene porasle posvuda u Hrvatskoj, no, zanimljivo, najviše u Koprivnici, za čak 12 posto. Kako kaže Državni zavod za statistiku, prošle je godine u Koprivničko-križevačkoj županiji izgrađeno 100 novih stanova, 2017. njih 120, godinu prije toga 125. Građevinske dozvole su pak izdane za 230 stanova prošle godine, dok ih je, primjerice 2015. izdano samo 80.
Prosječna cijena po kvadratu također raste. U Hrvatskoj je prosjek oko 1600 eura, koliko je otprilike i u Koprivnici. Unatoč rastu broja izgrađenih stanova, rast cijena pokazuje da je potražnja veća od ponude, što je uostalom vidljivo i po tome što se većina kvadrata nađe kupce i prije dovršetka gradnje.
Kakvo je stanje u našoj županiji komentirao nam je Zlatko Lukačević, predsjednik Uprave QUART društva s ograničenom odgovornošću za poslovanje nekretninama. Prema njegovom mišljenju, stanje nije toliko dramatično koliko se u posljednje vrijeme ističe u javnosti i nema opasnosti od kraha tržišta.
– Došlo je do naglog od 15 ili 20 posto. Smatram kako su cijene realne, u skladu s odnosima na tržištu i cijenom rada u građevinskom sektoru. Skokovi su bili s 1250 ili 1300 na 1400 ili 1600 eura, kako koji objekt. Po meni, nema napuhavanja balona. Jednostavno, cijene izvođenja radova u građevinskom sektoru otišle su gore – rekao nam je Lukačević.
Predviđa i daljnji rast cijena, te je podsjetio da će od 1. siječnja 2020. godine na svaku građevinsku dozvolu na području Koprivnice utjecaj imati energetska efikasnost zgrade, odnosno stanova.
– Hrvatska je potpisnik europskih standarda za energiju kojim nastupaju novi uvjeti u kontekstu strojarskih instalacija. Hoće li gradnju poskupiti 10 ili 20 posto, ili uopće neće, vrijeme će pokazati – kaže naš stručnjak.
Što se tiče situacije u cijeloj županiji, Križevci i Đurđevac znatno kaskaju za Koprivnicom po broju izgrađenih jedinica.
– U Đurđevcu je proizvodna cijena stana bila slična onoj u Koprivnici, a cijene stanova nisu na nivou koprivničkih. U Križevcima stanogradnje gotovo i nema, gradi se nešto sitno, po par stanova. Pogledamo li Varaždinsku županiju i Varaždin, cijene najkvalitetnijih stanova su oko 1900 eura. Smatram kako smo na putu do tih cijena – kaže on.
Dodaje i kako je trenutna cijena porasla tijekom faze gradnje od početnih 1200 do 1300 eura po kvadratu do sadašnjih 1500 do 1600 eura prvenstveno zbog povećanja cijena izvođenja radova, instalacija i ostalih troškova.
Koliko god da se gradilo, slobodnih stanova praktički i nema, napominje Lukačević. U Koprivnici se trenutno gradi između 200 i 300 stanova, u Križevcima i Đurđevcu neznatan ih je broj, a zanimljivo je što se točan broj, prema njegovim riječima, niti ne zna.
– Stalni problem je nedostatak slobodnih stanova na tržištu. Koliko god se gradi, kada tražite u vama odgovarajućem segmentu od, recimo, 40 kvadrata, vidjet ćete kako imate ponudu od par stanova. Čovjek je limitiran. Ne znam točan podatak koliko se stanova gradi, a koliko prodaje. Nitko ga ne zna. Prometi zabilježeni na Poreznoj upravi su prometi realiziranih nekretnina. Međutim, problem je u upisivanju u eNekretnine, pri čemu dolazi do netočnih podataka, kao što je bio onaj da se u Koprivnici prošle godine prodalo svega par kuća. Taj statistički dio šteka, ne nečijom namjerom, već slučajno – navodi Lukačević.
Još jednom je naglasio kako nema razloga za dramatiziranje oko cijena stanova. Takva situacija sada je pod lupom javnosti, smatra on, zbog toga što ju ne prati i porast platne moći građana.
– Prosječna cijena stanova prati inflaciju, a inflacija je u Hrvatskoj prisutna. Svako tijelo lokalne samouprave s vremenom podiže, primjerice, naknadu za komunalno ili cijenu odvoza otpada, gore odlazi struja ili plin. A porast cijena stana je opipljiv, nešto o čemu svi razmišljaju i što boli. Problem je što inflaciju ne prati rast plaća – zaključuje Lukačević.
Pišu: Marko Dedić, Sanjin Bojić
