Dan Koprivničko-križevačke županije i 26. obljetnica njezina osnutka prilika je da se napravi osvrt najvažnijih aktivnosti i događaja koji su obilježili rad župana Darka Korena i njegovih suradnika u proteklom razdoblju. Uz značajne investicije iz područja zdravstva i obrazovanja, pred njima je realizacija važnih projekata iz područja prometne infrastrukture, a revitalizacija gospodarstva otkriva nove potencijale podravsko-prigorskog kraja.
Župane, u zgradu Županijske uprave ušli ste prije punih 18 godina, možete li se prisjetiti kakav je to bio osjećaj?
Jako dobro pamtim tu 2001. godinu, kada sam iz sektora gospodarstva ušao u svijet politike, što je za mene bilo sasvim novo i zanimljivo iskustvo i velika promjena. U ovu sam zgradu ušao kao zamjenik župana pokojnom županu Josipu Friščiću, od kojeg sam mnogo naučio o politici. Od 2008. godine obavljao sam funkciju župana, a kad pogledam unatrag, ovih 18 godina zasigurno je značajan period u mom životu koji sam posvetio Koprivničko-križevačkoj županiji.
Kakva je vaša vizija daljnjeg razvoja županija?
Županije su u četvrt stoljeća dokazale da mogu i znaju upravljati svojim razvojem. Pred nama je novi izazov odnosno funkcionalno spajanje županija i ureda državne uprave kojem prethodi uspostavljanje novog zakonodavnog okvira. Vjerujem da je to put stvarne funkcionalne i financijske decentralizacije, koja je potrebna Hrvatskoj, u čemu upravo županije imaju ključnu ulogu za brži i još efikasniji sustav.
Ovu ste godinu nazvali godinom investicija u zdravstveni sustav, u koji se i inače mnogo ulaže – a sve kako bi građani imali kvalitetnije i dostupnije zdravstvene usluge.
Svjedoci smo da je zdravstveni sektor najopterećeniji u društvu zbog brojnih problema, a prije svega zbog nedostatka novca koji je posljedica sustava koji već desetljećima na taj način funkcionira i generira gubitke u zdravstvu. To se prenosi na niže razine i na nas koji upravljamo tim ustanovama, no uz sve te probleme, moram istaknuti kako zaista izuzetno puno sredstava ulažemo u zdravstveni sektor. Govorimo o razdoblju malo dužem od godine koja je iza nas, jer se ti veliki projekti ne mogu promatrati kroz kratkoročno razdoblje, a kad se prisjetimo kako je naš zdravstveni sustav izgledao prije 15 godina i kako izgleda danas, moramo priznati da smo tu napravili velike korake. Kada govorimo o samoj bolnici kao kralježnici zdravstvenog sustava, dovoljno je sjetiti se zgrade stare interne i usporediti je s novom i suvremenom opremljenom zgradom u kojoj danas djeluje Zavod za javno zdravstvo. Dom zdravlja i njegove ispostave u velikoj smo mjeri rekonstruirali i opremili, a puno sredstava smo uložili i u našu najmlađu ustanovu, Zavod za hitnu medicinu. Njihova djelatnost temelji se na kvalitetnoj opremi i vozilima, stoga smo obnovili vozni par, a potrebno je spomenuti i uspjeh naših ljekarni koje su postale samoodrživi gospodarski subjekti. Preko projekta POZDRAV uložili smo preko 8 milijuna kuna u ambulante u ruralnim područjima i Dom zdravlja u Đurđevcu i Koprivnici, a prošle smo godine dobili i magnetnu rezonancu, koju smo čekali odkada sam ja u Županijskoj upravi. Na kraju, pred nama je kapitalni projekt ulaganja u dnevne bolnice u koprivničkoj Općoj bolnici vrijedan 47 milijuna kuna, a nedavno smo potpisali ugovor s izvođačima radova. Preko njega ćemo urediti prostor pedijatrije, na što također čekamo godinama, a kada sve to zbrojimo, riječ je o doista velikim iznosima, ali i velikom trudu koji je uložen, na čemu pohvaljujem sve ljude u zdravstvenom sustavu.
Sa zdravstvenog sektora prelazimo na obrazovanje, gdje se također imamo čime pohvaliti. Prošle smo godine nastavili višegodišnji investicijski ciklus u školstvo te smo potpuno energetski obnovili osnovne škole u Virju i Drnju, kako bi naši školarci i njihovi nastavnici imali još bolje uvjete za učenje i rad, a ulagali smo i u obnovu materijalnih uvjeta u ostalim osnovnim i područnim školama. Osim što našoj djeci omogućavamo adekvatne materijalne uvjete, nastojimo im osigurati i jednak pristup obrazovanju kroz razne aktivnosti i projekte. Što se tiče visokog obrazovanja, ove smo godine podijelili najviše stipendija dosada i to prema kriteriju deficitarnosti. Uz to što financiramo centar izvrsnosti i nagrađujemo najbolje učenike, veseli nas višemilijunski projekt Regionalnog centra kompetencija iz elektrotehnike koji će unaprijediti koprivničku Obrtničku školu i Strukovnu školu Đurđevac. Iako zadovoljni ovom odlukom smatrali smo, a smatramo i dalje da sektor poljoprivrede jednako zaslužuje takav status obzirom na obrazovne, znanstvene i proizvodne resurse koje imamo na raspolaganju. Kako bi školarce educirali o zdravoj prehrani, uz Školsku shemu voća, u suradnji s Podravkom pokrenuli smo projekt „Pametan obrok za pametnu djecu“, a nastavljamo i s promocijom strukovnih zanimanja kako bismo uskladili obrazovni sustav s potrebama županijskog gospodarstva. Raduje nas što se naša ulaganja vraćaju u izvrsnim rezultatima učenika koji čine našu županiju „Županijom znanja i izvrsnosti“, a što nam se potvrđuje na brojnim susretima koje organiziramo za one najuspješnije. I nadalje ćemo dati sve od sebe kako bi upravo djeci, koja su naše najveće blago, osigurali budućnost kakvu zaslužuju. Mladima želimo pokazati da imaju perspektivu ovdje gdje su rođeni te da svojim znanjem, trudom i marljivošću mogu uspjeti.
Najvažnije prometno pitanja ovog prostora – brza cesta do Koprivnice. Ovih ste dana dobili potvrdu od predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića da će gradnja započeti na proljeće sljedeće godine.
Važan preduvjet za daljnji razvoj gospodarstva u ovom kraju je izgradnja prometne infrastrukture. O značaju nastavka gradnje brze cesta od Križevaca do Koprivnice govorimo unazad nekoliko godina kao i izgradnji Podravske magistrale te završetak drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo-Križevci. Sve su to projekti čija bi realizacija olakšala, dala novi vjetar u leđa našim poduzetnicima i obrtnicima, ali značila i dolazak novog kapitala i ljudi. Za sve te projekte dobili smo podršku samog premijera Plenkovića, ali i ministra Butkovića koji je u svom posjetu Županiji ujedno najavio prvu fazu izgradnje dionice brze ceste prema Kloštru Vojakovačkom. Imamo razloga vjerovati da će tome biti tako, jer su dosada pokazali da uvažavaju naše probleme i potrebe. Projekt se razvija svojom dinamikom, u travnju ove godine dovršit će se izdavanje lokacijske dozvole, a plan je da u rujnu bude gotov glavni projekt. Do kraja godine bit će izdana građevinska dozvola, a natječaj za gradnju te ceste trebao bi biti definiran do ožujka 2010. godine. U proljeće 2020. godine planira se započeti s gradnjom brze ceste do Kloštra Vojakovačkog. To je ta prva faza, a paralelno s time priprema se dokumentacija za nastavak gradnje brze ceste do Koprivnice. S predstavnicima Hrvatskih cesta na nedavno održanom sastanku razgovarali smo i po drugim pitanjima prometne infrastrukture, a mogu reći i da se krenulo u rekonstrukciju prometnice od Koprivnice do Križevaca, kao i mostova u Općini Drnje te drugih manjih projekata.
Kada govorimo o gospodarstvu, uvijek ističete kako je Podravka glavni motor razvoja ovog kraja te kako je posebno važna njezina suradnja s lokalnim poljoprivrednicima. Kakva su općenito gospodarska kretanja u Županiji?
Sa zadovoljstvom mogu reći kako je gospodarstvo na ovom prostoru živnulo i vide se pomaci. Podravka je najveći gospodarski subjekt županije i regije, a jedan od najvećih u države, te je s pravom smatramo motorom županijskog gospodarstva. Povijesno dobri poslovni rezultati koje ostvaruje sigurno govore dosta toga, a tu još postoje prostor za korištenje prehrambenog sektora za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje. Dosta se radi na sustavnom pristupu hrvatskoj poljoprivredi, a s terena nam dolaze podaci da se pomaci u povezivanju s lokalnim poljoprivrednicima vide i treba samo tako nastaviti dalje. Županija je uvijek podržavala ideju snažnijeg povezivanja Podravkine proizvodnje s ovdašnjom poljoprivredom pa mi je stoga drago vidjeti da se ta ideja danas realizira, a to nije ograničeno samo na Koprivničko-križevačku županiju, nego se grana po cijeloj Hrvatskoj te, ne zaboravimo, angažira i braniteljske udruge. Neki projekti već su realizirani, poput distribucijskog centra koji je ostvaren u suradnji s privatnim partnerom u općini Virje, a na njega se mogu nadograditi i drugi, poput gradnje prijeko potrebnih sušara. Županijsko gospodarstvo promatramo kao temelj našeg djelovanja te kroz razne mjere i subvencije potičemo razvoj poljoprivrede, obrtništva i poduzetništva, što potvrđuje gotovo 9 milijuna kuna za javne pozive namijenjene korisnicima iz javnog i privatnog sektora, udrugama i turističkim zajednicama. Za kapitalne pomoći jedinicama lokalne samouprave prošle smo godine izdvojili 6,5 milijuna kuna za različite projekte, a potrebno je spomenuti i iznimno značajne projekte aglomeracija gradova Koprivnice, Križevaca i Đurđevaca koji su zajedno vrijedni oko milijardu kuna.
Što je s eksploatacijom energetskih i neenergetskih mineralnih sirovina, odnosno rudnom rentom? Predložili ste resornom ministarstvu novu raspodjelu.
Županija je pokretač višegodišnje inicijative koja se odnosi na raspodjelu naknade za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a od 2014. godine tražimo izmjenu Uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. U siječnju ove godine uputio sam dopis Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta kojim se predlaže promjena članka 6. postojeće Uredbe na način da se ukupna naknada od 10 posto za pridobivene mineralne sirovine dijeli u omjerima: 65 posto u korist jedinica lokalne samouprave, 30 posto u korist Županije, a 5 posto državi za troškove provođenja Zakona. To je koncept prihvatljiv za sve, a tome smo razgovarali i s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem, kada je posljednji put posjetio Županijsku upravu. On je to načelno prihvatio, no prijedlog treba proći proceduru i usklađenje regulative i uredbi. To je na ovom sastanku prihvatio i ministar Horvat pa je pretpostavka da bi novi model mogao zaživjeti do kraja godine. Važno je dodati kako je Županija u tri godine s 30 milijuna kuna pala na 18 milijuna, što je veliki minus u proračunu, a koliko će prihodovati lokalni proračuni prije svega ovisi o količini eksploatiranih rudnih sirovina.
Kada govorimo o projektima, neizbježno je pitanje povlačimo li dovoljno sredstava iz EU fondova.
Zahvaljujući regionalnom koordinatoru PORA-i Regionalnoj razvojnoj agenciji Koprivničko-križevačke županije, i ove smo godine ostvarili smo napredak u povlačenju sredstava iz europskih fondova, što se vidi kroz 30 projekta vrijednosti 302 milijuna kuna, koji su trenutno u provedbi. Moram spomenuti i jedinice lokalne samouprave koje su uz pomoć PORA-e napravile velik iskorak u povlačenju EU sredstava te prepoznale važnost vanjskih izvora financiranja u razvoju svojih sredina, na čemu posebno zahvaljujem predstavnicima općina.
I za kraj, 26. rođendan Koprivničko-križevačke županije je pred nama – što biste poručili građanima?
Puno je događanja i ljudi obilježilo naš prostor u ovih 26 godina i svatko je u njemu ostavio dio sebe i dao svoj doprinos. Iza nas je mnogo ostvarenih projekata kojima smo željeli stvoriti bolje uvjete života za sve naše građane, ali naš rad na tome nikad nije gotov, jer kao što to uvijek naglašavamo, uspjeh svakog pojedinca, općine i grada i naš je uspjeh. Svima koji žele raditi i stvarati, i nadalje ćemo pružati partnersku ruku podrške jer samo zajedničkim naporima možemo doprinijeti pozitivnim gospodarskim pokazateljima. Uz povjerenje građana, moramo tražiti snagu i mudrost u zajedništvu, jer snaga uspješnog i kvalitetnog vođenja leži u zajedništvu.
Dragi prijatelji, pozivam vas da i dalje zajednički živimo i razvijamo Koprivničko-križevačku županiju i čestitam Vam 26. rođendan naše Županije!
