Križevačka javnost s velikim nestrpljenjem čeka otvaranje brze ceste do Vrbovca koje se najavljuje u srpnju. Građani romantično sanjare o stotinama novih radnih mjesta, o novim halama, benzinskim postajama, tvornicama, dućanima, trgovačkim centrima, svi se potajno nadaju kako će upravo oni profitirati dolaskom te dugo očekivane prometnice.
Što će zapravo gradu donijeti ta dionica? Logično, skratit će vrijeme putovanja do Zagreba, a tamo odlazi najveći broj Križevčana na posao i fakultet, u šoping i bolnicu i uštedit će se nešto vremena. Donijeti će i veću sigurnost nego stara cesta, ugodniju vožnju, možda i manju potrošnju goriva. Dionica nosi i par problema. Križevčani se boje pojačanog tranzitnog prometa, gužvi, potencijalnih nesreća. Zašto? Zato jer svi oni koji dolaze iz smjera Koprivnice moraju proći kroz središte grada kako bi se spojili na brzu cestu, na udaru će biti Gundulićeva ulica, raskrižje u centru te donji semafor koji vodi za Teslinu ulicu. Što cesta sigurno neće donijeti? Neće sama od sebe stvoriti radna mjesta niti će potencijalni investitori trčati u Križevce samo zato jer do tamo vodi neki asfalt s dva traka.
Nažalost, neće se graditi ulaz/izlaz na brzu cestu kod Poduzetničke zone Gornji Čret u Majurcu što se nameće kao prirodna opcija za rasterećenje prometa. Iako svi priželjkuju upravo to čvorište kao rješenje, ulaza na tom mjestu neće biti još duže vrijeme, sudeći prema zadnjim izjavama gradonačelnika Hrga koji je dao za naš portal, spomenuvši kako se po pitanju dionice do Kloštra Vojakovačkog nije radilo ama baš ništa. O cesti do Koprivnice nema smisla niti trošiti riječi. Podravski ipsilon zasad je samo x faktor i nepoznanica koja potiho odzvanja u ponekom uhu onih koji predstavljaju Podravinu i Prigorje na nacionalnoj razini.
Gundulićeva ulica posebna je prometna priča Križevaca. Poznata je kroz povijest pod nazivom Kravska s obzirom da su njome godinama prometovali traktori, kola i stoka koji su putovali na lokalni sajam. Sutra će prometovati kamioni, autobusi, osobna vozila. U istoj toj ulici prešutna je tajna izgradnja biciklističke staze europskim novcem koja danas služi kao nogostup. Iako vas svakih pedesetak metara ucrtani bicikl na asfaltu podsjeća da je to ipak staza za bicikliste.
Naime, u svrhu povećanja konkurentnosti turizma, kroz EU fondove, gradski su oci vještim manevrom zapravo uredili nogostup od Balatona do Jadrana. S obzirom da je gradska blagajna deficitarna za sve infrastrukturne projekte koji bi se mogli realizirati u gradu, ovo se čini kao izvanredno snalažljiv potez. Ali kako djeci, mladim vozačima, inatljivim roditeljima, tvrdim biciklistima koji svojataju stazu – objasniti da službeni nogostup ne postoji i da pješaci ipak moraju dobiti svoj komad staze. U praksi zasada nema većih problema, ljudi šeću dok se biciklisti voze i model zasad funkcionira. Gdje je u toj priči podizanje turističke konkurentnosti, to je neka druga priča. Trenutno su jedina konkurencija pješaci i biciklisti.
Upravo u svom odličnom geografskom položaju Križevci traže svoju gospodarsku šansu. Okruženi Koprivnicom, Bjelovarom, Varaždinom, Zagrebom – potentna je to žila kucavica kontinentalne Hrvatske gdje se svatko bori za svoju poziciju na tržištu, svi se pokušavaju prodati nekim Turcima, Indijcima, Indonežanima, onima koji traže najbolje uvjete za oplemeniti svoj kapital. Najveća investicija Hrvatskih željeznica u zadnjih pedeset godina je pruga Dugo Selo-Križevci u sklopu koje se grade mostovi, pothodnici, nadvožnjaci, obnoviti će se kolodvori u Dugom Selu, Križevcima i Vrbovcu, a put vlakom trebao bi se skratiti s 30 na 18 minuta. Još jedan prometni impuls za ovaj maleni gradić podno Kalnika.
Brza cesta, željeznica, poduzetnički inkubator o kojem smo nedavno pisali. Križevci simultano imaju nekoliko bitnih poteza za odigrati kako bi u što kraćem roku počeli stvarati novu budućnost. Postoji uvriježeno mišljenje kako dolazak bilo kakve ceste sa sobom donosi razvoj, poduzetnike i otvaranje radnih mjesta, ali istina je nešto drugačija iako je prometna povezanost izrazito bitna. Križevci su grad prilično oskudnih ljudskih resursa, kvalitetni kadrovi odavno su potražili sreću u većim sredinama, a grad već dugi niz godina nije iznjedrio jaka imena. Sport, film, muzika, poduzetništvo, pokušajte se sjetiti tko bi mogao predstavljati Križevce na nacionalnoj razini svojim imenom, karijerom, uspjesima. Mali je broj križevačkih uspješnih priča, pojedinaca koji bi mogli biti uzor i inspiracija drugima. Svaka čast cestama, prugama, stazama ali nemojte zaboraviti na ljude…