Interpretacijski centar Picokijade

Snježana Brzica: Đurđevac je projektom aplicirao tri puta, a ministarstvo želi da male sredine ističući svoju specifičnost razvijaju kontinentalni turizam

Mi želimo biti poput Istre, ozbiljno se baviti turizmom i stvarati mnogo malih destinacija zbog kojih će ljudi dolaziti ovamo. Razumijemo naš prostor u turističkom smislu te se nadamo financijskoj podršci Ministarstva turizma - sugestivan je bio gradonačelnik.

13:30h
0
Podijeli objavu
Gradonačelnik, pomoćnica ministra i autor projekta // Foto: Matija Gudlin

– A vi tamo pernati junaci, što picekima bojeve bijete, ime Picoka dovijeka nosili, Picokima vas djeca zvala, a unuci vaši ostat će Picoki – citirao je kapetan grada Đurđevca prokletstvo Ulama-bega koje je izgovorio u nemoći i bijesu što nije uspio osvojiti đurđevačku utvrdu, dok građani ovoga grada to ne gledaju kao prokletsvo, nego ime Picoka nose s ponosom.

Štoviše, na sve se načine trude uspomenu na tu slavnu pobjedničku bitku održati živom pa su tako i jučer otvorili Interpretacijski centar Picokijade, unutar utvrde Stari grad. Radi se o novom turističkom proizvodu Đurđevca, smještenom u pet prostorija muzejskog prostora. U njima se na suvremen, interaktivan i multimedijalan način prikazuje povijest grada s posebnim naglaskom na legendu o Picokima koju će posjetitelji moći posjećivati kroz cijelu godinu.

U cijelu priču uveli su nas kapetan grada te autor projekta Sandro Đukić koji nas je i proveo prostorijama, malu turneju prateći pričom.

Prisutne je pozdravila i sudionica projekta, zamjenica gradonačelnika Kristina Benko Markovica, ovaj put iz pozicije struke kao etnokoreolog i glazbenik te voditeljica KUD-a “Petar Preradović” i ženske volkalne skupine “Đurđevčice”.

Kristina Benko Markovica // Foto: Matija Gudlin

– Moje zaduženje bila je prva soba Centra koja je etno-kutak, posvećen kulturnoj etno-baštini. Kad o njoj govorimo, prvo što nam pada na pamet je narodna nošnja, a ona je posljednji živući opipljiv medij narodne baštine – uputila nas je K. Benko Markovica.

Rekla je kako je KUD godinama prikupljao tradicijske predmete te da su u etno-kutku istaknuti najznačajniji dijelovi nošnje i života između prvog i drugog Svjetskog rata.

– Vladalo je siromaštvo i bilo je teško sačuvati išta, jer se materijal toliko puta koristio iz generacije u generaciju. Primjerice, ovdje izložena bluza zapravo je padobran iz 2. Svjetskog rata – informirala nas je K. Benko Markovica.

U projektu je sudjelovao i predsjednik gradskog vijeća Marijan Ružman koji je istaknuo kako Đurđevac želi biti primjer pozitivne turističke priče na kontinentu.

Autor projekta Sandro Đukić koji je s Dijanom Špirić radio na ovoj verziji uprizorenja Legende, istaknuo je kako je preko 150 ljudi bilo uključeno u nastanak Interpretacijskog centra.

U nadahnjujućem obilasku // Foto: Matija Gudlin

– Imali smo nevjerojatnu podršku, jer ljudi ovu priču doživljavaju kao svoju. Mi smo Legendi dodali samo jedan suvremeniji sloj – multimedijski pristup koji se bazira na filmu i interaktivnim instalacijama, a još se neke stvari i dorađuju – zadovoljan je autor projekta i zahvalan svima koji su sudjelovali.

Gradonačelnik željko Lacković pozdravio je gošću pomoćnicu ministra turizma Snježanu Brzicu, osvrnuvši se na jedan natječaj na kojem Grad nije prošao, jer ga je krivo shvatio.

– Osim naše obale, i kontinentalna Hrvatska ima ogromne turističke potencijale i mnogo puta treba ohrabriti one koji bi se htjeli time baviti. Mi želimo biti poput Istre, ozbiljno se baviti turizmom i stvarati mnogo malih destinacija zbog kojih će ljudi dolaziti ovamo. Razumijemo naš prostor u turističkom smislu te se nadamo financijskoj podršci Ministarstva turizma koje će se okretati i ovakvim destinacijama – sugestivan je bio gradonačelnik.

Pomoćnica ministra ispričala je kako se Đurđevac borio za sredstva pri Ministarstvu, kako bi se turistički razvijao.

Gradonačelnik isprobava multimedijalnost Centra // Foto: Matija Gudlin

– Đurđevac je projektom Interpretacijskog centra tri puta aplicirao na ministarski Fond za razvoj turizma te je svaki put bio podržan. Programom interpretacijskih centara, htjeli smo svaku lokalnu sredinu potaknuti da istakne ono što ima kao svoju specifičnost, svoju kulturnu i povijesnu baštinu te su ovi projekti zamišljeni da budu samoodrživi – rekla je S. Brzica.

Izvijestila je kako je Ministarstvo isfinanciralo projekt s 1.160.000 kuna te da je s ovom godinom Ministarstvo po prvi put u proračunu dobilo poseban novac za kontinent, sa ciljem da se Hrvatska turistički razvija ravnomjerno.

Pomoćnici ministra đurđevačke su žene darovale zavežljaj s još toplom Pogačom z oreji koja je dio lokalne gastro izvrsnosti te je prijavljena kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro u Ministarstvo kulture.

Podijeli objavu