Prvi problemi s ambrozijom u Podravini zabilježeni su 1966. godine. Tada je zabilježeno kako su na koprivničkom području sva tla bila manje-više zaražena ambrozijom.
Ambrozija ili Ambrosia arteraisiifolia L., odnosno hrvatski pelinolisni limudžik je prenesena iz Amerike kontaminiranim pošiljkama sjemena, oko 1860. godine vjerojatno u luku Hamburg i od tada se polako te nezadrživo širi Europom. Zanimljivo je kako je danas ima više u Europi nego u Americi. Ta biljka je vrlo jak alergen. Problem ambrozije je u tome što jedna biljka može proizvesti i više od milijardu zrna peludi koje se uz pomoć vjetra mogu raspršiti na velikoj površini.
Pouzdane podatke o postojanju ambrozije u bivšoj državi imamo iz 1935. kada je zabilježena u okolici Dervente, otkuda se pirila dolinama rijeka pa je danas ima na čitavom području Hrvatske. U narodu se ambroziju naziva i partizanka (ili partizan) radi toga jer se pojavila u vrijeme drugog svjetskog rata, što je bilo u vezi s brojnim pokretima raznih vojski, među kojima su bili i partizani.
Prvi problemi s ambrozijom u Podravini zabilježeni su 1966. godine. Tada je zabilježeno kako su na koprivničkom području sva tla bila manje-više zaražena ambrozijom. Poljoprivredna stanica u Koprivnici je putem predavanja, razgovora sa poljoprivrednicima i putem promidžbe opomenula poljoprivrednike da bi s međa i usjeva što prije trebalo ukloniti ambroziju.
Ugledni biolog dr. sc. Radovan Kranjčev je 1997. zapisao: „Da je biljka limundžik ili partizanka (Ambrosia arteraisiifolia L.) posvuda u Podravini danas općepoznata biljka i opasan korov svima je poznato, kao i to kako njezin pelud kojeg stvara u ogromnim količinama tijekom toplijeg dijela godine kod mnogih ljudi izaziva ozbiljne alergijske reakcije. U nekim dijelovima Hrvatske to poprima oblik epidemije, naročito kod djece. Poznato je i to kako ova američka biljka pridošlica jednogodišnjeg razvitka u našim prostorima ima malo prirodnih neprijatelja i kako se nesmetano i nezaustavljivo širi. Međutim, malo je poznato kako i ona postaje predmetom ishrane nekih biljojednih vrsta koje su se do sada hranile našim domaćim biljem. Na ovom mjestu već po drugi puta bilježim nalaz gusjenica nekih naših vrsta leptira na limundžiku. U svim slučajevima radi se o gusjenicama leptira grbica (Geometridae) koje čitav prehrambeni dio razvitka obave na ovoj biljci. Nedavno sam u blizini Koprivnice, uz šumu Šalovicu kod Herešina, zabilježio pojavu većeg broja ovih gusjenica, različitih vrsta, Mužjak grbice na Đurđevačkim pijescima, 1996. gusjenica grbice na limundžiku, 1996. na površini gdje je rasla partizanka.“
U posljednjim desetljećima moguće je pratiti povećanje broja ljudi koji imaju problema s alergijama vezanim uz ambroziju u koprivničkoj Podravini. Slični su problemi i u drugim dijelovima naše zemlje (pretpostavlja se da 15 do 25 % stanovnika kontinentalne Hrvatske počinje pati od alergije na ambroziju) pa je na nivou Republike Hrvatske 5. srpnja 2007. donesena Naredba o poduzimanju obveznog uklanjanja ambrozije. Još prije toga, u podravskim gradovima početkom ovog stoljeća pokrenute su sustavnije akcije za njeno uklanjanje.