Nakon završetka velike ekonomske krize, hrvatski seljački pokret je počeo stvarati alternativne oblike gospodarstva, ali je poticao i organiziranje obrtništva, graditeljstva, športa i drugih oblika društvenog života.
Za gospodarski je razvoj od izuzetnog značenja bila zadruga Sloga, odnosno Gospodarska sloga koja je za područje koprivničkog kotara osnovana 1935. godine. Imala je sjedište u Koprivnici, a već je krajem 1935. godine organizirala slanje pomoći u Dalmaciju. Predstavnici Gospodarske sloge dr. Vedriš, Tomo Čiković i Đuro Prvčić su u proljeće 1936. godine pokušali proširiti djelatnosti ove organizacije na Bakovčice gdje su održali sastanak. U svibnju 1936. je za povjerenika Gospodarske sloge u Koprivnici izabran Martin Gabaj, a početkom 1938. godine je organizacija imala 324 člana.
Kada je u okviru HSS-ove Gospodarske sloge, u lipnju 1936. godine osnovana Središnja mlijekarska zadruga u Zagrebu, odmah je počela širiti svoju djelatnost, a kada je 1940. godine dobila visoki iznos zajma otkupljuje nekretnine mljekarskih poduzeća u Zagrebu. Pouzdano se zna da je Gospodarska sloga preuzela otkup mlijeka u Koprivnici, ali nije poznato kada se to točno dogodilo. Najvjerojatnije je to bilo već u lipnju 1936. kada je koprivnička Gospodarska sloga odredila cijenu mlijeka.
Početkom 1937. godine se nastojao ojačati rad Gospodarske sloga pa je održan sastanak organizacija predstavnika organizacija HSS-a sa predstavnicima organizacija Gospodarske sloge na području koprivničkog kotara. Tijekom 1937. i početkom 1938. godine je povjerenik Gospodarske sloge bio Tomo Čiković. U veljači 1938. je za kotarskog povjerenika Gospodarske sloge izabran Tomo Gaži iz Koprivnice, a blagajnik je postao Mijo Kovačević. Krajem ožujka 1939. je održan sastanak Gospodarske sloge koprivničkog kotara, a početkom travnja je odlučeno da se vino iz Vodica zamjenjuje za žito iz Podravine. Djelatnošću Gospodarske sloge je profunkcionirao paralelni gospodarski sustav od službenoga te se ona pomoću gospodarske djelatnosti borila za hrvatske nacionalne interese.
Koprivnička mjesna organizacija HSS-a je zajedno sa Seljačkom slogom i Gospodarskom slogom 10. kolovoza 1937. godine održala sastanak na kojem je izabran Građevni odbor za gradnju Hrvatskog doma u Koprivnici, na čelu sa pročelnikom Viktorom Senjanom.
Hrvatska seljačka stanka je svoju djelatnost u širenju seljačkog pokreta proširila i na sport. Na inicijativu HRS-a i Hrvatskih privrednih namještenika osnovan je u rujnu 1937. godine Hrvatski športski klub Sloga kojemu je za predsjednika izabran dr. Ivo Vedriš. Novi klub je preuzeo rekvizite od Sportskog kluba Danica. To je bio drugi koprivnički nogometni klub uz HŠK Koprivnicu. Između ta dva kluba je vladao nezdravi antagonizam. U kolovozu 1940. godine je otvoreno novo nogometno igralište Sloge (tamo je danas Podravka).
Hrvatska seljačka zaštita se prvi puta u Koprivnici spominje 1939. godine, a do kraja godine je razvila uspješan rad. U prosincu 1939. godine je osnovano Hrvatsko seljačko lovačko društvo prema kojemu bi lov na divljač trebao doći u ruke seljaka. Za predsjednika je izabran Pavao Posavec iz Koprivnice, potpredsjednika Josip Belčić iz Peteranca, a blagajnika Tomo Čiković iz Koprivnice. U travnju 1940. u Koprivnici je osnovan Obrtnički ogranak HSS-a kojemu je predsjednik postao Danko Zgorelec, potpredsjednik Krunoslav Šavor, tajnik Rudolf Košar, a blagajnik Vjekoslav Ščetinec.