UZOR HRVATSKE je jučer u dvorani franjevačkog samostana u Koprivnici organizirao tribinu „OTPAD – danas i sutra”. Ključni cilj tribine bio je informirati i osvijestiti sugrađane o problematici otpada te potaknuti raspravu o najboljim rješenjima za gospodarenje otpadom na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Tribina je uspjela privući nekoliko desetaka sudionika iz grada Koprivnice, ali i drugih dijelova Hrvatske.
Uvodno predavanje o aktualnoj hrvatskoj problematici održao je Marijan Galović, voditelj Programa gospodarenja otpadom Zelene akcije, najveće udruge za zaštitu okoliša u Hrvatskoj. Galović je istaknuo da pristupanjem Europskoj Uniji (EU), Republika Hrvatska (RH) preuzima kao obavezu cjelokupno europsko okolišno zakonodavstvo, pa tako i u području gospodarenja otpadom. Kako RH nije pregovarala oko ciljeva nove Okvirne direktive o otpadu donijete 2008. godine, samim time je prihvatila vrlo ambiciozne ciljeve na području gospodarenja otpadom:
- do kraja 2015. godine mora osigurati odvojeno prikupljanje papira, metala, plastike i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih vozila, otpadnih guma, građevinskog, medicinskog i biootpada;
- do kraja 2018. mora zatvoriti sva postojeća odlagališta otpada te
- do 2020. mora reciklirati 50% komunalnog i 70% građevinskog otpada.
Usprkos prihvaćenim EU ciljevima, u Hrvatskoj se danas reciklira manje od 6% otpada. S druge strane, prosjek recikliranja otpada u EU je oko 38%, a najnaprednije zemlje danas recikliraju 60% (Njemačka, Belgija, Nizozemska) i čak 70% (Austrija).
Nakon predavanja, uslijedila su mnogobrojna pitanja, komentari i prijedlozi rješenja za gospodarenje otpadom u RH. Iako je bilo vrlo različitih mišljenja i argumenata, većina sudionika se složila da je u svakom sustavu gospodarenja otpadom ključno prikupljanje otpada od vrata do vrata, koje se bazira na odvajanju pojedinih vrsta otpada već u kućanstvima.
Kroz živopisnu raspravu koja se razvila, prisutni su najveću brigu iskazali za buduće regionalne centre za gospodarenje otpadom (RCGO), poglavito za Piškornicu. Najviše ih je zanimalo zašto je planirano postrojenje prekapacitirano te kakvu će tehnologiju koristiti za obradu otpada. Iz prve su ruke imali prilike saznati da je kapacitet RCGO Piškornica revidiran i znatno smanjen, a tehnologija već odobrena od strane Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Ipak, u nedostatku vremena, neka su pitanja i dalje ostala u iščekivanju konkretnih odgovora, za buduće tribine.
