Ministarstvo zaštite okoliša i energetike oglasilo se povodom odluke Vlade o odlagalištu Piškornica zbog, kako kažu, nepotpunih i netočnih informacija koje kolaju medijima.
Podsjetimo, Vlada je donijela odluku da se na Piškornicu dovozi otpad iz još dvije županije, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske, uz već planirane četiri županije.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
– U pretpristupnim pregovorima s Europskom komisijom Hrvatska se obvezala da će do kraja 2018. prestati odlagati neobrađeni komunalni otpad na odlagališta. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom preduvjet je za ispunjenje te obveze. Sve su županije, prema Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. do 2015. iz 2007., trebale završiti svoje centre do 2012. Od planiranih 13 centara u Hrvatskoj su izgrađena samo dva, od kojih je jedan u punoj funkciji a drugi u probnom radu. Krajnji rok za zatvaranje odlagališta neumitno se približio a njime i sankcije koje prijete Hrvatskoj.
Kako bi ubrzala aktivnosti na ispunjenju Plana, Vlada RH je u dogovoru s Europskom komisijom izradila Odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2017. – 2022. Sadržaj Odluke je, od samog početka izrade tj. od početka travnja, intenzivno raspravljan i na kraju usuglašen s Europskom komisijom u mandatu ministra Dobrovića.
U tom se kontekstu, tijekom travnja, razmatrala mogućnost pridruživanja pojedinih županija postojećim projektima u višim fazama gotovosti, a sve kako bi se preuzete obveze ispunile na vrijeme, izbjegli troškovi izgradnje novih postrojenja te smanjili troškovi neposrednim korisnicima odnosno građanima.
Konkretan slučaj pripajanja Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije CGO-u Piškornica usuglašen je s Europskom komisijom 20. travnja ove godine. Ovdje je važno naglasiti da je Odlukom izričito propisano da nije moguće povećavanje količine miješanog komunalnog otpada koji se može obrađivati u CGO Piškornica.
Plan gospodarenja otpadom nalaže da se za svaki centar gospodarenja otpadom izradi studija izvedivosti kojom će se dokazati financijska, ekonomska i ekološka održivost sustava u cjelini, kao i njegovih pojedinih sastavnica. Ta se studija izrađuje i za CGO Piškornicu. Njome se razmatraju i potencijalno najbolja tehnološka rješenja za Centar. U konačnici, sama će studija pokazati je li CGO Piškornica optimalno rješenje za svih 6 županija ili je potrebno razmotriti gradnju dodatnog centra. Bitno je imati u vidu da Europska komisija nije sklona financirati postrojenja manjeg kapaciteta za koja je teško dokazati financijsku održivost.
Stopa oporabe komunalnog otpada za 2015. u Hrvatskoj je iznosila 18%, u Virovitičko-podravskoj županiji oporabljivalo se te godine 21,4% a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji tek 14,2%. Ove dvije, kao i sve ostale naše županije trebaju uložiti znatne napore na izgradnji sustava odvojenog sakupljanja otpada, kao bi do 2020. odvajale 50% komunalnog otpada, što smo po Direktivi EU dužni postići. Centralna Država u tom im je nastojanju spremna pomoći.
Zaključno, svim nadležnim institucijama poznate su obveze, vezano za gospodarenje otpadom, koje je Hrvatska preuzela pristupanjem Europskoj uniji, kao i rokovi, kao i sankcije. Vjerujemo da je ministar Dobrović o postignutim dogovorima o CGO Piškornica komunicirao s nadležnom područnom samoupravom. Ukoliko ta komunikacija nije bila dostatna Ministarstvo je otvoreno za sve potrebne konzultacije, razmjenu informacija i mišljenja – stoji u priopćenju iz Ministarstva.
