Koprivničko-križevačka županija ostala je na devetome mjestu u poretku županija, gledajući indeks gospodarske snage koji je u godišnjem izvješću objavila Hrvatska gospodarska komora.
Za razliku od 2017. godine, u protekloj, 2018., napredak je ostvaren u kategorijama ukupnih prihoda poduzetnika po zaposlenom, prihoda na inozemnom tržištu po zaposlenom te po stopi nezaposlenosti.
Korak unatrag vidljiv je, pak, na području BDP-a po stanovniku, prosječne neto plaćen po zaposlenom i neto dobiti poduzetnika po zaposlenom, dok je indeks ostao na identičnoj razini promatrajući demografiju, odnosno, promjenu broja stanovnika.
Kako stoji na stranicama HGK-a, svaki od spomenutih pokazatelja izražava se indeksom u odnosu na prosjek Republike Hrvatske. Ukupno dobiveni indeks pokazuje stupanj gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija. Valja napomenuti kako indeks gospodarske snage iznad 100 ukazuje da je pojedina županija iznad prosjeka, dok je u slučajnu niže vrijednosti ispotprosječna.
Analizom ovakvoga tipa pridonosi se aktivnijoj regionalnoj ekonomskoj politici.
Od ostalih županija, iznad prosjeka prema gospodarskoj snazi nalaze se Primorsko-goranska i Istarska županija, Grad Zagreb kao uvjerljivo vodeći, dok je u izabrano društvo stigla i susjedna Varaždinska županija.
Na suprotnome kraju, najlošije stanje je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
Ističe se, također, Vukovarsko-srijemska županija koja je u ukupnom poretku ostvarila najveći pomak unaprijed, za čak pet mjesta.
Korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku ili Fine, kao i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i savjetnika predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za demografiju u vezi projekcije stanovništva.
U zaključku HGK ističe sljedeće zaključke. Razlike među županijama su velike, gospodarska snaga Grada Zagreba ima velik utjecaj na cijelu državu, a posebno zabrinjavajuće je zaostajanje pretežno slavonskih županija.