Ministarstvo rada priprema novi zakon koji bi omogućio suspendiranje sadašnjeg Zakona o radu, pa bi zaposleni u cijeloj Hrvatskoj mogli očekivati manja prava ako prijedlog prođe, pišu 24sata.
Skaćeno, zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom, poteškoća u radu tvrtki ili njihova zatvaranja, poslodavci bi mogli smanjivati plaću do minimalne, promijeniti uvjete ugovora i rezati sve ugovorene dodatke radniku. A čini se da će se smanjiti naknada za nezaposlene koji se prijavljuju na burzu.
Iako Ministarstvo poručuje da niti jedna odredba neće biti donesena bez konzultacija i savjetovanja sa sindikatima, oni smatraju da je Vlada odlučila iskoristila izvanrednu okolnost na štetu radnika. S druge strane, već u ranijim razgovorima poslodavci su rekli da ukoliko u ovim izvanrednim okolnostima ostanu važiti sve odredbe zakona, bili bi izloženi tužbama. Jer, primjerice, ako ne mogu isplatiti plaću i ugovorene dodatke zbog pada prihoda ili zatvaranja, postojeći zakon bi dao pravo radniku da tuži. Sada nije reguliran niti rad od kuće, ne mogu radnike brzo poslati na godišnji odmor…
Novi zakon bi “pomogao” i Vladi i omogućio da reže materijalna prava zaposlenih u javnim i državnim službama jer bi ostavio mogućnost da poslodavac jednostrano suspendira prava iz kolektivnih ugovora.
Specijalizirani portal Radno pravo je donio i kratki pregled što se sve, prema njihovim informacijama, mijenja.
“U pripremi je donošenje zakona koji bi privremeno za vrijeme epidemije regulirao neka pitanja iz radnih odnosa drukčije nego Zakon o radu.
Donošenje toga zakona, koji ima radni naslov: Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19, očekuje se u najkraćem roku.
Zakonom bi se privremeno, za vrijeme epidemije, poslodavcima omogućilo sljedeće:
1. mogućnost smanjivanja plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće, te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava,
2. mogućnost jednostranog isključenja pojedinih odredbi kolektivnih ugovora (materijalna prava i sl.),
3. pravo poslodavca da ponudi radniku dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme,i time ugovorila plaća niža od prvotno ugovorene,
4. mogućnost jednostrane odluke poslodavca o radu na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće),
5. mogućnost drukčijeg uređenja prava na naknadu plaće zbog prekida rada do kojeg je došlo zbog okolnosti proglašene epidemije bolesti COVID-19 (dakle, smanjivanja naknade),
6. isključenje odredbe o primjeni povoljnijega prava za radnika iz članka 9. Zakona o radu,
7. pravo poslodavca da donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez roka obavijesti od 15 dana,
8. mogućnost donošenja odluka o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena radnika,
9. isključenje obveze savjetovanja s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća,
10. neobveza peridičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada, za vrijeme epidemije bolesti COVID – 19 (uvjerenja bi vrijedila do daljnjega).
Objavili su to uz napomenu da se sadašnji Zakon ionako slabo poštuje.
Iz Ministarstva rada dobili su samo neslužbenu potvrdu da se razmišlja o svim scenarijima krize i razvoja trenutne situacije. I s obzirom na to razrađuju različite scenarije i prijedloge.
– Prijedlog koji je izašao van je samo jedan od scenarija. On sigurno u ovom trenutku neće biti tako rigorozan. Kada ministarstvo procjeni s kojim intenzitetom prijedloga će ići, pozvat ćemo socijalne partnere i raspraviti ga – neslužbeno kaže sugovornik iz Ministarstva rada za 24sata.
Sindikati su nezadovoljni najavom novog zakona. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata je objavio priopćenje u kojem navodi da zakon u sebi uključuje neograničenu mogućnost poslodavcima za zadiranja u ugovorene plaće, materijalna prava, radno vrijeme, rad na izdvojenom mjestu rada, naknadu plaće zbog prekida rada uzrokovanog epidemijom, isključivanje odredbe o primjeni povoljnijeg prava za radnika,, ekspresno slanje radnika na godišnji odmor, promjene odluka o rasporedu radnog vremena, isključivanje obveza savjetovanja i traženja suglasnosti od radničkog vijeća i sl.
– U Hrvatskoj nije proglašeno izvanredno stanje, a čak i da jest, ovo nije način na koji bi se takav zakon smio donijeti – poručuje Sever i dodaje da se time baca sjena na rad Stožera civilne zaštite koji svakodnevno šalje poruke zajedništva, te da je Vlada popustila pritiscima poslodavaca.
