Znanstvenica dr. Željka Trepotec rođena je Koprivničanka, u svom rodnom gradu pohađala je osnovnu školu i gimnaziju Fran Galović, a zatim završila studij molekularne biologije na PMF-u u Zagrebu. Naša je Koprivničanka prva hrvatska znanstvenica s doktoratom na području gRNK (mRNA) terapeutika.
Tijekom fakulteta započela je inozemnu karijeru, a diplomski rad radila je u Njemačkoj. Nakon diplome, svoj profesionalni put nastavila je upisavši doktorski studij na medicinskom fakultetu LMU (Ludwig-Maximilians-Universität München) u Münchenu.
Profesori su je usmjerili u biotehnološki startup koji se bavi istraživanjem i razvojem mRNA terapeutika, pa je i tema njezinog doktorskog rada bila optimiziranje strukture mRNA u svrhu transkriptne terapije. Nakon doktorata, zaposlila se kao voditeljica molekularno-dijagnostičkog laboratorija u Münchenu.
Danas joj najviše nedostaje obitelj i njezine Koprivničanke, no često navrati u rodni grad jer, kaže, povezanost je odlična.
Željka nam je kao relevantna osoba odgovorila na pitanja koja najviše muče naše čitatelje, a mi smo izdvojili ona koja se najčešće ponavljaju. Kako je riječ o novom cjepivu i novoj metodi, kod ljudi su izazivani strah i nedoumice.
Što je ustvari genetski modificirano cjepivo mRNA?
Genetski modificirana cjepiva mRNA nova su klasa cjepiva s velikim potencijalom u borbi protiv infektivnih bolesti zbog brzog načina izrade i sigurne primjene. Iako je ovo cjepivo prvo takve vrste koje je odobrila FDA, važno je spomenuti da se istraživanja na njima rade još od 1990. godine. Sastoje se od lipidnih nanočestica koje sadrže genetički materijal (RNA molekulu) koja ima funkciju prenošenja upute našim stanicama da sintetiziraju protein, u ovom slučaju šiljak korona virusa. Taj šiljak je immunogen kojeg naše tijelo raspoznaje kao neprijatelja te stimulira imunološki odgovor organizma prema korona virusu. Cilj ovog cjepiva je spriječiti razvoj bolesti u slučaju doticaja s virusom, jer je organizam već spreman na obranu.
Ono zbog čega ljudi najviše strahuju je vrlo kratki rok isporuke cjepiva. Farmaceutski divovi su se natjecali tko će biti prvi. Jesu li tijekom izrade cjepiva poštovane sve faze koje inače traju 10, 15, a kod nekih cjepiva i puno više godina? Kako je moguće dobiti cjepivo u tako kratkom roku?
mRNA nam omogućuje da željeni virusni protein sintetiziramo u našim stanicama, umjesto u bioreaktiorima ili pilećim jajima kao što je to kod mnogih drugih cjepiva. Time se drastično smanjuje vrijeme proizvodnje i ljudski resursi potrebni za isto, jer je prava tvornica zapravo u nama. Jednom kada dizajniramo mRNA molekulu s poželjnom arhitekturom, treba nam nekoliko dana da je enzimatski sintetiziramo i upakiramo u lipidne nanočestice. Time štedimo godine proizvodnje, kao i resurse. Klinička ispitivanja rade se u fazama u kojima se ispituje efikasnost cjepiva, kao i njihova sigurnost, a u klasičnom načinu rade se serijski, dakle jedna faza iza druge. To je vrlo skupi proces, najčešće u milijardama dolara te proizvođači žele ulagati u slijedeće faze tek nakon što vide da je prethodna faza bila uspješna. No takav način može trajati godinama, što nikako nije opcija u vremenu pandemije u kojem se sada nalazimo. Sadašnja ispitivanja rade se paralelno s masovnom produkcijom, kako bismo u trenutku odobrenja imali spremne velike količine dostupnog cjepiva. Sve faze ovog procesa ispoštovane su po rigoroznim kriterijima FDA i EMA.
Koji su sastojci cjepiva?
BioNTect-Pfizer cjepivo sastoji se od nukleotida riboze koji čine RNA (adenozin, guanin, uracil, citozin) i lipida koji tvore lipidne nanočestice u koje se RNA pakira. Konkretno, proizvođač navodi lipide: 0.43 mg 4-hidroksibutil) azanedil)bis (heksan-6,1-dil)bis(2 heksildekanoat), 0.05 mg 2[(polietilen glikol)-2000]-N,N- ditetradecilacetamid, 0.09 mg 1,2-distearol-sn glicero-3- fosfokolin, 0.2 mg kolesterol), soli: 0.01 mg kalij klorida, 0.01 mg kalij fosfata, 0.36 mg natrij klorida, 0.07 mg natrij fosfat dihidrata, šećere: 6 mg saharoze te vodu. Jednom pripremljeno s fiziološkom otopinom, cjepivo dobiva i 2.16 mg natrij klorida po dozi te ne sadrži konzervanse. Ove sastojke lako možemo pronaći u svakom našem kućanstvu.
Je li cjepivo sigurno?
Cjepivo je (s današnjim danom – subota) odobreno, znači da koristi nadmašuju rizike cjepiva za prevenciju bolesti COVID-19.
Postoji li mogućnost da imunološki sustav počne napadati stanice i doživljavati ih kao uljeze?
Mogućnost da imunološki sustav počne napadati vlastite stanice leži u svakom od nas, no nije posljedica ovog cjepiva.
Mogu li ga primiti trudnice?
Cjepivo nije testirano na trudnicama te stoga nemamo vjerodostojne podatke o njegovom utjecaju na trudnoću. Za sada ne postoje indikacije za brigu, no nema ni dovoljno dokaza da im se cjepivo preporuči.
Što je sa starijim, kroničnim bolesnicima koji su najugroženiji i koji bi cjepivo trebali primiti među prvima? Je li cjepivo testirano na ljudima s kroničnim bolestima koji već koriste velik broj lijekova? Zna li se kako će cjepivo reagirati u kombinaciji s tim lijekovima?
Upravo stariji i kronični bolesnici bi među prvima trebali primiti cjepivo kako bi se zaštitili od obolijevanja COVID-om. U fazi 2/3 kliničkih ispitivanja bili su uključeni pojedinci stariji od 55 godina, s kroničnim stanjima poput visokog tlaka, dijabetesa, astme, te cjepivo nije uzrokovalo teže nuspojave. Sada imamo i mnogo više podataka pošto je cijepljenje u UK počelo prošli tjedan, za sada bez naznaka za probleme.
S druge strane, oni koji ne vjeruju cjepivu, pa i neki liječnici, tvrde da ovo cjepivo vrši trajni biološki utjecaj na genetski materijal čovjeka, mijenjajući ga s nepredvidivim negativnim posljedicama po zdravlje, a koje mogu nastupiti odmah ili tek nakon nekoliko godina.
Oni koji tvrde da ovo cjepivo mijenja genetički materijal, višestruko su markirali satove
biologije, počevši već od osnovne škole. Naš genetički materijal, naši geni, nalaze se u jezgri stanica. Po potrebi, oni se prepisuju u mRNA, upravo kako bi original ostao na sigurnom, a kopija, mRNA, odlazi u citoplazmu stanice. mRNA daje instrukcije za sintezu željenog proteina, a to je upravo uloga ovog cjepiva – predati stanici instrukciju za sintenzu virusnog proteina. Stoga, mRNA nema u interesu ući u jezgru stanice, već samo u citoplazmu, čime nikako ne može utjecati na naš genetički materijal.
Koliko će trajati imunitet još se ne zna, znači li to da se ne znaju ni moguće trajne posljedice, odnosno dugoročni efekti cjepiva?
Zna se da imunitet stečen aktivnom imunizacijom traje najmanje 4 mjeseca, potencijalno do 7 mjeseci, no to je u skladu s duljinom imuniteta stečenog prirodno, dakle prebolijevanjem bolesti. Što se tiče dugoročnih posljedica cjepiva, one se testiraju do tri mjeseca nakon cijepljenja jer je to vremenski okvir u kojem se one, ako postoje, pojavljuju. Pokazano je da cjepivo ne ostavlja dugoročne posljedice.
Koliki postotak populacije bi se trebao cijepiti da bude efikasno?
Kako bismo stekli imunitet krda, više od 60% populacije mora imati stečenu imunost, na jedan ili drugi način. Ukoliko to ne bude slučaj, ova situacija u kojoj se sada nalazimo protezat će se još godinama. To je posljedica koju ljudi moraju shvatiti.
Jeste li vi zagovaratelj obaveznog cijepljenja?
Nisam zagovaratelj obaveznog cjepiva jer smatram da smo kao nacija dovoljno sabrani da shvatimo koje koristi cjepivo nosi prvenstveno za naše zdravlje i zdravlje naših bližnjih, a također i održavanje zdravih socijalnih interakcija, budućnost naših radnih mjesta, državne ekonomije, turizma, kao i zdravstvenog sustava.