Ugostitelji i druge djelatnosti koje su trenutno zatvorene, nadali su se da će im početkom veljače ponovno biti dopušten rad, no to se očito neće dogoditi. Novi sojevi koronavirusa, kao i sporo procjepljivanje stanovništva pojačali su neizvjesnost oko toga kada će se život vratiti u normalnu, piše Telegram.
Protuepidemijske mjere, naravno, najviše pogađaju one kojima je onemogućen rad, a među njima je najviše ugostitelja koji sve više gube strpljenje. Tako su ugostitelji u Češkoj, čiji su objekti zatvoreni od listopada prošle godine, jučer u znak protesta otvorili restorane i barove.
Umjesto u kafić, po kavu u pekarnicu
Slično je i u Italiji gdje su također neki ugostitelji, usprkos zabrani, otvorili lokale. Smatraju da su protuepidemijske mjere nelogične, jer se nekim djelatnostima dopušta da rade, a nekima ne.
U tom smjeru idu pitanja i hrvatskih ugostitelja i ostalih koji su pod zabranom rada. Pitaju se zašto, na primjer, kafić ili teretana ne mogu raditi, uz poštivanje epidemioloških mjera, dok se istovremeno ljudi naguravaju po trgovinama ili u javnom prijevozu. Smatraju da nema dokaza da su upravo mjesta koja su zatvorena izvori zaraze i da bi im trebalo dozvoliti rad, uz razumna ograničenja.
Kao jedan primjer nelogičnosti, poduzetnici ističu da je kafićima i fast foodovima zabranjen rad, pa ne mogu prodavati piće ni hranu za van, dok su istovremeno u pekarnicama, kioscima s tiskom ili benzinskim crpkama bez problema prodaje kava i hrana. Umjesto u ili pred kafić po kavu, ide se na kiosk, da se zaustavi epidemija.
Još jedan od problema koji poduzetnici ističu jest to da zatvorene djelatnosti nisu dobile adekvatnu kompenzaciju. Tako je u više europskih zemalja uvedena posebna “krizna” stopa PDV-a za ugostiteljstvo i turizam, hrvatska Vlada o tome nije ni razmišljala. Također, neke zemlje, poput Njemačke, isplatile su zatvorenim biznisima oko tri četvrtine prometa koji su ostvarivali prije krize, kako bi sačuvali ne samo radna mjesta, nego i firme, jer nisu plaće jedini troškovi.
Glavna mjera koju je hrvatska Vlada uvela kao pomoć biznisima koji su zatvoreni ili su imali pad poslovanja jest isplata četiri tisuće kuna radnicima.
Prije pet dana čelni ljudi Nacionalne udruge ugostitelja, Marin Medak i Vedran Jakominić, podnijeli su ostavke na mjesto predsjednika i potpredsjednika, nakon što su došli do (neslužbene) informacije da bi restorani trebali biti otvoreni tek u ožujku, a kafići nekoliko tjedana nakon njih.
Taj scenarij smatrali su neprihvatljivim, prije svega zato što dolazi do nejednakog tretmana poduzetnika unutar istog sektora.
Kako je Nacionalna udruga ugostitelja tada pojasnila u svom priopćenju, smatraju da bi se Stožer umjesto bavljenjem time tko smije a tko ne smije raditi, trebao baviti definiranjem načina rada s epidemiološkog aspekta, kako bi se suzbilo širenje epidemije.
Posao u sektoru ugostiteljstva izgubilo 11 tisuća ljudi
Prema podacima udruge Glas poduzetnika u ugostiteljskom sektoru do sada je posao izgubilo oko 11 tisuća ljudi, i to usprkos mjerama za očuvanje radnih mjesta. Ta će se brojka, ako se situacija ne popravi, sasvim sigurno povećati jer sve veći broj ugostitelja razmišlja o trajnom zatvaranju poslova, s obzirom na to da troškovi idu a krizi se ne nazire kraj.
Sve se češće čuju i razmišljanja da bi se i hrvatski ugostitelji, po uzoru na talijanske ili češke kolege, trebali oglušiti na zabranu rada, i početkom veljače krenuti s radom, ako Vlada, odnosno Stožer, ne udovolji njihovim zahtjevima.
Hoće li se 1. veljače oglušiti na zabranu i otvoriti lokale?
Tako je u jučerašnjoj HRT-ovoj emisiji U mreži prvog posvećenoj popuštanju mjera jedan od gostiju, Dražen Biljan, predsjednik sekcije barova pri Nacionalnoj udruzi ugostitelja izjavio da su i hrvatski ugostitelji vrlo blizu toga da krenu u prosvjede.
– Ljudi su na izmaku snaga, računi su prazni, svakim danom se zatvaraju lokali i mi razmišljamo i o mogućnosti izlaska na ulicu ili o skupnom otvaranju u istom danu – rekao je Biljan.
Kao datum mogućeg protestnog otvaranja među ugostiteljima se spominje 1. veljače, znači sljedeći ponedjeljak. No, pitanje je hoće li se zaista odlučiti na takav korak, ili će prevladati strah od novčanih kazni, piše Telegram.
