-2.1 C
Koprivnica
Subota, 23. studenoga 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
IZVANREDNA SKUPŠTINA

Burna rasprava Županijske skupštine o Piškornici, Ružman: 448 milijuna kuna dodijeljeno je nakon prihvaćanja projekta
B

Do održavanja današnje, izvanredne sjednice dovelo je prikupljanje jedne trećine potpisa članova skupštine, njih 14.

Ne propustite

Tri točke činile su dnevni red današnje, 25. sjednice Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije. Podsjetimo, Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica bio je tema o kojoj su raspravljali uživo, u dvorani Srednje škole Koprivnica, do čega je došlo prikupljanjem jedne trećina potpisa članova skupštine, o čemu smo pisali ovdje.

Točnije, od strane oporbe prikupljeno je 14 potpisa, a zahtjev za sazivanje Izvanredne sjednice Županijske skupštine potpisali su članovi kluba SDP/HL, članovi kluba HSS-a, članovi kluba vijećnika Željko Lacković – nezavisne liste i član skupštine Dejan Kutičić.

Sjednici su, također, prisustvovali direktor RCGO Piškornice Mladen Ružman, direktor tvrtke Piškornica sanacijsko odlagalište Marijan Blažok i predsjednik Nadzornog odbora RCGO Piškornica Marijan Štimac.

Sjednici je, utvrđeno je na početku, prisustvovao 31 član Županijske skupštine.

Župan Darko Koren i  zamjenik Ratimir Ljubić // Foto: Koprivničko-križevačka županija
Napeto već oko izglasavanja dnevnoga reda.

Marko Fucak (SDP) prvi je stao za govornicu.

– Prikupili smo 14 potpisa, ali smo tražili četiri točke dnevnoga reda. Treća je trebala biti Razmatranje izvješća o zagađivanju vode utjecajem odlagališta otpada odloženog na Piškornici, a četvrta Odgovornost predsjednika skupštine RCGO Piškornica župana Darka Korena za nezakonitosti počinjene od strane direktora Mladena Jozinovića. Ne znam zašto je niste uvrstili. Nije mi jasno, gospodine Pintar, na temelju čega ste izbacili dvije točke – pitao je Fucak.

– Gospodine Fucak, na koordinaciji na kojoj nije bilo članova SDP-a, utvrđen je dnevni red. Sve će biti raspravljene unutar te dvije točke – rekao je predsjednik Županijske skupštine Željko Pintar.

Odgovorio mu je ponovno Fucak.

Marko Fucak // Foto: Koprivničko-križevačka županija

– Da ste bili fer i sazvali koordinacije poslije 16 sati, došli bismo vam na svaku koordinaciju. Mi smo, za razliku od vas, morali biti na svojim radnim mjestima – nastavio je Fucak.

– Ne bismo za ovakve razloge trebali koristiti govornicu. Potrudili smo se izvršiti dužnost koja nam je predviđena – kazao je, opet, Pintar.

Marija Vukobratović (SDP) kazala je kako su dosad uredno dolazili na koordinacije, no ovoga puta izvanredno nisu stigli doći.

– Potpisi su prikupljeni. Nigdje ne piše da je prisustvovanje koordinaciji obvezujuće. Imamo pravo na početku svake skupštine izglasati dnevni red – govorila je M. Vukobratović.

Dnevni red je, u konačnici, prihvaćen s 25 glasova za.

Fucak: Hoćemo li u Podravini i Prigorju skupljati smeće pola Hrvatske?, Ružman: Protivnici takvoga rješenja ne nude alternativu. Budimo pošteni, pogledamo u crne kante. Zar se reciklira sve?

Prva točka nosila je naziv Razmatranje informacije o projektu Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. Inače, već oko toga na koji će se način raspravljati, hoće li se ići po točkama ili ne, nastala je rasprava, u konačnici zaključena odlukom da će se raspravljati o jednoj pa drugoj točki.

– Početkom 2021. izašla je informacija da Podravini prijeti ekološka katastrofa. Od gospodina Pintara i Korena zatraženo je sazivanje izvanredne skupštine. Oni to nisu učinili. Sami smo pokrenuli inicijativu zbog utjecaja odlagališta na okoliš – govorio je Fucak.

Nastavio kako Europska unija za RCGO Piškornica daje oko 505 milijuna kuna.

– Postavlja se pitanje kako će zaživjeti projekt regionalnog centra? Hrvatska nema uređen sustav. Postavlja se pitanje što je sa studijom izvedivosti. Koje su to količine smeća koje će dolaziti? Hoćemo li u Podravini i Prigorju skupljati smeće pola Hrvatske? Nismo protiv RCGO-a, ali moramo znati više. Tu je i odgovornost Korena te Štimca i nezakonitih radnji u vezi isplate bonusa gospodina Jozinovića – pitao je, između ostaloga, Fucak.

Željko Lacković // Foto: Koprivničko-križevačka županija

Govorio je i Željko Lacković kao predstavnik nezavisne liste.

– Ne znamo je li projekt RCGO Piškornica predviđen za četiri ili šest županija. Sjednicu smo željeli radi transparentnog rada, želimo znati koje su to županije. Želimo potpune informacije o izradi studije utjecaja na okoliš. Nadam se da ćemo dobiti adekvatne odgovore – izjavio je Lacković.

Mladen Ružman predstavio je kako će biti utrošena bespovratna sredstva EU. Ukupan iznos je 59 milijuna eura. Detaljni podaci, najavio je, bit će objavljeni na službenim stranicama Piškornice, čime je, istaknuo je, odbio navode o netransparentnosti.

– Od 8. listopada do danas povukli smo 315 tisuća kuna bespovratnih europskih sredstava. Primljene su ponude za izgradnju, tu je i dokumentacija o nabavi. Konačno rješenje bit će utvrđeno od strane onoga tko će dobiti posao projektiranja i izgradnje – objasnio je Ružman.

– Centri su dio sustava. Oni preuzimaju tri zadnje zadaće u gospodarenju otpadom. Tek nakon postupanja komunalaca, jedinica lokalne samouprave i građana, centri obrađuju ostali otpad iz sortirnica i ostali glomazni otpad. Sadašnje odlaganje je najpogubnije jer se proizvodi metan, on ima veći potencijal za globalno zatopljenje od CO2. Bude li produktivan, može ga se koristiti za proizvodnju električne energije. Obrada ostalog otpada uključuje razvrstavanje, sušenje, pripreme za biostabilizaciju i odlaganje. RCGO je dio sustava, ponavljam. Oni koji kažu da su centri suvišni i zalažu se za drugo rješenje, ja nisam vidio koje je rješenje. Protivnici takvoga rješenja ne nude alternativu. Budimo pošteni, pogledamo u crne kante. Zar se sve reciklira? Tek kada će tako biti, centri neće imati smisla. Centar može doći u problem ako se ne postignu ciljevi – pričao je Ružman.

Smatra kako izgradnja i dopuštena sredstva ne bi bili dopušteni da cijeli projekt nije provjeren.

– Mi ovo pitanje rješavamo s četirima županijama, u skladu sa stadijem u kojem jesmo – dodao je Ružman.

Izgradnja sustava za kontrolu oštećenja geomembrane i pročistača za tehnološku vodu neki su elemenata koje je Štimac naveo.

– Glede zraka, sve ide kroz filtere. Bit će izgrađena mjerna stanica koja će pratiti stanje. Sva obrada otpada događa se u zatvorenim sustavima. Nema direktnog utjecaja otpada na okoliš i zrak – riječi su Ružmana.

Dotaknuo se i slučaja Jozinovića, navodeći informacije s Trgovačkog suda u Bjelovaru.

– Jasno se navodi kako si nije smio isplatiti bonus. No, neke stvari treba verificirati na sudu, ne vikati na ulici – rekao je Ružman, dodajući kako nitko ne može utjecati na pravosudni tijek.

Mladen Ružman // Foto: Koprivničko-križevačka županija

Novo ročište, najavio je, slijedi.

– Posebne si ovlasti nije mogao dodijeliti sam. To je mogla samo tvrtka. A to se nije dogodilo. Bio je u radnome odnosu, na temelju menadžerskog ugovora primao plaću. Društvo je smatralo da treba dobiti još jednu. Verifikacija ovoga je na sudu – pričao je Ružman.

– Još manje možemo utjecati na predmete prema kojima je Jozinović vezan uz djela krivotvorenja isprave ili zlouporabe povjerenja. Ovdje je navedena optužnica, potvrda, za ta dva kaznena djela. Početak suđenja bio je 29. siječnja. Bit će održana i rasprava o saslušanju svjedoka – zaključio je Ružman.

Lacković: “Bitno je koliko otpada dolazi.” M. Vukobratović: “I dalje ne znam kojim će se metodama zbrinjavati.”

Lacković je na iskaz Ružmana pitao je li RCGO isto što i CGO te je li u pitanju, u sklopu projekta, riječ o četiri ili šest županija.

– Vlasnici, županije, trebali bi dati pune informacije. Gospodine Ružman, ništa osobno, vi ćete vjerojatno nastaviti voditi projekt koji će netko naslijediti. Nije riječ o zabačenom mjestu, bitno je koliko otpada dolazi – kazao je Lacković.

– Bez obzira što kažete da je sve transparentno na vašim stranicama, nemaju svi ljudi računalo kako bi to pogledali. Kada bi vaša komunikacija bila bolja, bilo bi manje, da tako kažem, zlonamjernih informacija. RCGO je osnovan prije deset godina, tek sad ide izgradnja. Što se događalo, zašto baš sada? Trebao je biti CGO, a sada je RCGO. I dalje ne znam kojim će se metodama zbrinjavati otpad, a mislim kako nešto o tome znam. Hoće li se kompostirati? Hoće li se odlagati kao dosad? – pitala je M. Vukobratović.

Marija Vukobratović // Foto: Koprivničko-križevačka županija

– Što će biti s otpadom koji je sad tamo? Ljudi žele da se nekako riješi. Još postoje dileme, pitanja na koje nemamo odgovor. Pokušajte odgovore bolje iskomunicirati – smatra M. Vukobratović.

Za riječ se, potom, javio i Fucak.

– Na ovoj sjednici očito nećemo saznati kako će se na Piškornici gospodariti otpadom? Europa forsira kružno gospodarenje otpadom, forsiraju RCGO ili CGO sa zastarjelom tehnologijom – kazao je, postavivši ujedno nekoliko pitanja.

Član skupštine Dejan Kutičić prisjetio se kako mu je na pitanje iz koliko će županija dolaziti smeće na Piškornicu, rečeno – četiri.

– Hoće li biti četiri ili šest županija? Što se promijenilo? – bilo je Kutičićevo pitanje kojim je zaključena rasprava, a nakon kojega su krenuli Ružmanovi odgovori.

Dejan Kutičić // Foto: Koprivničko-križevačka županija
Ružman: “Radimo što možemo, sredstva 448 milijuna kuna dodijeljena su nakon dodjele rješenja o prihvatljivosti projekta za četiri županije.”

Ružman je rekao kako je Njemačka primjer zemlje koja koristi tehnologiju koja bi se trebala koristiti u RCGO-u Piškornica.

– Godine 2018. odobrena je studija izvedivosti od strane EU i JASPERS konzultanata. Držim se činjenica kao što su izdana lokacijska dozvola, okolišna dozvola za otpad s područja četiriju županija. RCGO je viša faza. Ponavljam, ne nudi se nešto konkretno u zamjenu za to rješenje. Da nema RCGO-a Piškornica, ambalaža iz žutih vreća završila bi u komunalcima u Đurđevcu, Križevcima, Koprivnici… Loše je ako promašimo i stavimo u krivu kantu, a ima i nerazrađenih sustava. U ovome projektu nema spalionice. Gospodarenje otpadom nije pitanje kojemu se netko raduje. Znamo da je otpad problematičan. Radimo što možemo. Sredstva, 448 milijuna kuna, dodijeljena su nakon dodjele rješenja o prihvatljivosti projekta za četiri županije – naglasio je Ružman.

Lacković je kazao kako je dio pitanja usmjeren županu Korenu, a ne Ružmanu, ponajprije ono je li Vlada izmjenom plana o gospodarenju otpadom stavila još dvije županije, odnosno njih šest.

– Nije pitanje gdje će otpad Koprivnice. Križevaca ili Đurđevca. Ne želimo razvlačenje teme – kazao je Lacković, odbacivši navode o nepristojnosti.

– Svi smo čuli kako gospodin Ružman kaže četiri županije. Pred svima je dao informaciju da se radi o četirima županijama – ponavljao je Pintar na učestala pitanja o broju županija iz kojih bi trebao dolaziti otpad u RCGO Piškornica.

– Hoće li Vlada nešto promijeniti, otkud da ja to znam? Držim se onoga što je u studiji izvedivosti, što je EU odobrila – rekao je Ružman.

Foto: Koprivničko-križevačka županija

Da se ovdje upada u riječ te da je rasprava po klubovima trebala biti zaključena istaknuo je Damir Felak (HDZ).

– Zašto ste vi iz SDP-a i nezavisnih protiv toga da od EU dobijemo više od 400 milijuna kuna za gospodarenje otpadom? Izbori su blizu, možda želite dobiti političke bodove – dodao je Felak kojemu je odgovoreno kako su se Fucak, Lacković i M. Vukobratović obraćali u skladu s pravilnikom.

– Ne znam kako je zaključeno da smo protiv projekta. Zanimaju nas neka pitanja, ne patronizirajte klubove koji nisu u većini. Nismo protiv projekta kojim će se podići zbrinjavanje otpada, ne stavljajte nam riječi u usta – odgovorio je Lacković, na što je, pak, odgovorio i Felak sa svojega mjesta, premda Pintar nije dao riječ, kazavši kako se govornica “ne smije koristiti u ime političkih bodova.”

Damir Felak // Foto: Koprivničko-križevačka županija

Voditelj poslova razvoja i upravljanja projektom Nikola Martinaga pričao je kako je u planu izvedivosti promijenjena tehnologija. Prihvaćat će se, naveo je, tri vrste otpada: miješani komunalni otpad, ostali otpad iz sortirnica i ostali glomazni otpad. U duljem izlaganju objasnio je specifičnosti obrade otpada.

Već kada je Pintar krenuo zaključiti prvu točku, Fucak je protestno zatražio stanku kako bi se donijeli stranački zaključi. No, do toga nije došlo već se prešlo na drugu točku naziva Razmatranje informacije o poslovanju i upravljanju Piškornicom – sanacijskim odlagalištem d.o.o. za sanaciju odlagališta otpada.

Nikola Martinaga // Foto: Koprivničko-križevačka županija

 

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Najbolji od najboljih

Hrvatska sahara – Podravina adventure u velikom finalu izbora najboljih turističkih proizvoda

Proglašenje i dodjela nagrada u hrvatskom turizmu upravo se privodi kraju u sklopu Dana hrvatskog turizma u Opatiji, u...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×