Situacija s cijepljenjem svakim je danom sve bolja, dolaskom toplijih dana vraća se optimizam, jer, kažu neki epidemiolozi, virus sporije cirkulira, a i epidemiološke brojke su iz dana u dan sve niže.
Ako se ovim tempom nastavi, Hrvatska bi 1. lipnja mogla popustiti mjere koje su na snazi zbog epidemije koronavirusa, najavio je to u četvrtak na sjednici Vlade ministar unutarnjih poslova i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović, piše glasistre.hr
Život bez kontakata u svojevrsnoj izolaciji ostavio je traga i na svakodnevne navike te se postavlja pitanje hoće li povratak u “staro normalno” doista biti povratak na staro?
– Moje predviđanje je da se većina ljudi neće u potpunosti opustiti te da će strah i iskustvo koje su imali za vrijeme pandemije ostati prisutni. Više će se voditi oprezom – mišljenja je dr. sc. Branko Ančić, sociolog iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je i predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti, a trenutno je jedan od čelnih ljudi znanstvenog tima koji se bavi utjecajem korone na društvo.
– Od kad traje pandemija, u društvenim i socijalnim interakcijama mijenjali su se obrasci ponašanja, pa su ljudi izbjegavali dodirivanje rukama, grljenje i držali su distancu. To će još jedno vrijeme biti prisutno. Bez obzira na procijepljenost, ljudi će imati neku nevjericu prema tome da opasnost više nije tako blizu. Isto tako, dio ljudi će se više opustiti i krenuti intenzivnije u život, no oni će zapravo biti manjina koju ćemo više medijski popratiti. U realnom životu kod većine stanovništva još će netko vrijeme biti potrebno da se stvari vrate u normalu – procjenjuje Ančić.
Da su ljudi još uvijek podijeljeni procjenjuje i Anita Lauri Korajlija, predstojnica katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
– Neki će građani zasigurno s veseljem dočekati popuštanje mjera i vidjeti to kao priliku da “nadoknade” sva propuštena druženja, putovanja, slavlja. Kod nekih je strah zaista snažan motivator ponašanja i možemo očekivati da će dio građana biti oprezan i ponašati se kao da mjere nisu popustile. Ja očekujem i da će jedan dio građana ostati apatičan, pomalo bezvoljan i trebat će im neko vrijeme da se pokrenu i promjene sada već jednogodišnji obrazac ponašanja – procjenjuje ona.
Ljeti će doći do opuštanja prvenstveno zbog primarne ekonomske aktivnosti, odnosno turizma.
Nažalost, mišljenja je da popuštanje mjera neće dovesti do naglog poboljšanja psihičkog zdravlja.
– Ekonomske posljedice pandemije tek će se vidjeti, a znamo da je niži socioekonomski status značajan predikator psihičkog zdravlja, i da će kod jednog dijela građana i u narednom razdoblju doći do pogoršanja. Jedan dio građana će se tek postepeno oporavljati od depresivnih i anksioznih smetnji koje dominiraju u ovom razdoblju i koje ne nestaju preko noći. I naglasit ću da su mladi i dalje posebno ranjiva skupina i da je potrebno osigurati kapacitete za pružanje stručne pomoći njima. Prvi je korak zasigurno zapošljavanje psihologa u školama, te psihologa i psihijatara unutar javnog zdravstva, kaže Korajlija.
Jedno je sigurno, a to je da nas je pandemija promijenila na svim razinama. Virus je, osim u ljudske organizme, ušao u sve pore društva, doveo u pitanje sve postojeće strukture i zaljuljao temelje svega što poznajemo i na što smo naučeni. Munjevitom brzinom covid-19 stvorio je novu ekonomsku kartu društva i svijeta.
– Covid ne stvara nove nejednakosti, već ogoljuje postojeće, kao i one probleme koje smo baštinili prije pandemije, a nismo se s njima adekvatno bavili – kaže.
Uočava velike promjene, kako u društvu tako i kod pojedinaca.
– Korona je promijenila svakodnevni način života u velikoj mjeri – od načina kako učimo i školujemo se, kako i gdje radimo, do načina socijalnih druženja i održavanja socijalnih kontakata. Neke od tih promjena su nam otvorile različite mogućnosti za budućnost i nisu nužno sve loše. Nažalost, došlo je i do cijelog niza negativnih društvenih promjena. To su daljnje podjele u društvu i nepovjerenje u vladajuće strukture – rekla je Korajlija.
