Nakon Zvonimira Tomca koji je preminuo 23. kolovoza 2021. u 103. godini života, krajem prošle godine otišla je još jedna draga osoba koja ima istaknuto mjesto u povijesti koprivničkog knjižničarstva i kulturne povijesti Koprivnice, izvijestili su iz ove gradske ustanove.
Radmila Magić, rođ. Marković bila je prva upraviteljica Gradske knjižnice Koprivnica u razdoblju 1959.-1962. godine. Preminula je u 83. godini u Koprivnici 18. prosinca 2021., a sahranjena je na Groblju Pri Svetom Duhu u Koprivnici.
Ime gospođe Radmile Magić, rođene Marković vezano je uz profesionalizaciju rada Gradske knjižnice u Koprivnici s kraja 1950-tih godina.
Dok je ime Zvonimira Tomca u koprivničkom knjižničarstvu vezano uz kasne tridesete godine prošlog stoljeća kada je volontirao kao student u Knjižnici Kluba akademičara, tada jedinoj javnoj knjižnici u Koprivnici, ime gospođe Radmile Magić, rođene Marković vezano je uz profesionalizaciju rada Gradske knjižnice u Koprivnici s kraja 1950-tih godina.
S Tomcem su koprivnički knjižničari stupili u kontakt 2011. godine povodom izdavanja i predstavljanja koprivničkoj publici nekih od njegovih 15 objavljenih knjiga poezije i proze, da bi s gđom Magić uspostavili veze prilikom rekonstruiranja povijesti koprivničkog knjižničarstva nakon Drugog svjetskog rata, odnosno pisanja Spomenice koprivničke Knjižnice koja je objavljena 2010. godine pod naslovom Knjižnice i čitaonice grada Koprivnice 1650.-2010.. Tom je prigodom ispričala da je sa svojih 20 godina bila najmlađa upraviteljica jedne gradske knjižnice u poslijeratnoj Jugoslaviji.
U službu u Gradsku knjižnicu primljena je 4. listopada 1958. sa završenom gimnazijom odmah nakon mature kao knjižničar treće vrste, da bi naredne, 1959. godine bila postavljena za vršitelja dužnosti upravitelja Gradske knjižnice.
Četveromjesečni knjižničarski tečaj pohađala je 1960. u Zagrebu, pa je tako bila prvi koprivnički knjižničar sa stručnom naobrazbom. Prva je u rad koprivničke Knjižnice počela uvoditi univerzalnu decimalnu klasifikaciju i podjelu knjiga po stručnim skupinama, što je do danas ostao temelj stručno uređene knjižnice. Nabavila je za knjižnicu i prvi kataložni ormarić za kartoteku za kataložne kartice s podacima o knjigama. I danas ga koprivnička knjižnica čuva na prvom katu svoje zgrade u malom knjižničnom muzeju, koji je relikt nekadašnjih početaka u profesionalizaciji knjižničnog poslovanja u odnosu na današnji elektronički katalog dostupan preko interneta na svakom mjestu i u svako vrijeme. Kataložni ormarić stigao izradio je domaći stolar Sever prema skici koju je Radmila izradila prema onome što je vidjela u jednoj od zagrebačkih gradskih knjižnica.
Osim toga, prva je popisala knjižni inventar Gradske knjižnice, koji se također čuva u arhivi koprivničke knjižnice. Začetnica je i promotivnih aktivnosti. Prva je počela preporučivati knjige za čitanje tako što je naslovnice lijepila na kartone. U Gradskoj knjižnici je prestala raditi 3. travnja 1962., udala se i odselila iz Koprivnice.
Iz Zagreba je doputovala u Koprivnicu na promociju Spomenice koprivničke Knjižnice u studenome 2010. te sudjelovala u programu – večeri sjećanja povodom obilježavanja 360. obljetnice koprivničkog knjižničarstva pred publikom koja je tada dupkom napunila dvoranu Doma mladih.
