Prošle smo godine pisali kako je županijski Dom zdravlja u postupku osnivanja mobilnog palijativnog tima. Priča oko palijativne skrbi započela je 2019. godine, no zbog epidemije stavljena je sa strane.
Palijativna skrb je sveobuhvatna (zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna) skrb s ciljem pružanja potrebne skrbi bolesnicima s neizlječivom bolešću koja značajno skraćuje životni vijek. Nastoji se ublažiti bol i podići kvaliteta života bolesnika neizlječivih ili složenih bolesti.
U Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije palijativna skrb se počela razvijati prije četiri godine, a povodom Svjetskog dana hospicija i palijativne skrbi razgovarali smo s koordinatoricom Marinom Međimorec koja je po struci magistrica sestrinstva.
– U kolovozu prošle godine osnovan je mobilni palijativni tim kojemu je funkcija zbrinjavanje bolesnika u kućama. U pravilu, većina našega rada se obavlja u kućnim uvjetima, kod bolesnika s uznapredovalim bolestima, a koji želi svoje posljednje dane provesti u kući, u krugu svojih bližnjih. Većina skrbi u kućnim uvjetima je na samoj na obitelji, oni podnose najveći teret skrbi, jer su 24 sata s tim pacijentom i trebaju znati i moći skrbiti o njemu – objašnjava nam koordinatorica Marina te se nadovezuje kako oni dolaze kao podrška u suradnji sa svim ostalim službama koji rade na primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
U što je uključena zdravstvena njega u kući, patronažne sestre, liječnici obiteljske medicine. Istaknimo kako su liječnici obiteljske medicine ti koji vode zdravstvenu brigu pacijenta praktički cijeli njegov život te nastavljaju i na kraju života, u suradnji s palijativnom skrbi, kako bi se što je više moguće riješili, često kompleksni problemi, pomoglo obitelji i omogućila skrb i smrt u kući.
Spomenimo kako pod palijativnu skrb ne spadaju samo onkološki bolesnici, već i oboljeli od kroničnih bolesti, kardiovaskularnih, neuroloških, psihičkih, svih kroničnih bolesti, koje su u svojoj terminalnoj fazi, a liječenje više ne daje željene rezultate.
– Može se raditi o starosti, može biti da osoba koja nije često kod doktora i nema nikakve teške kronične bolesti, jednostavno počne slabiti i njezin je život počeo ići kraju. Postoje i alati pomoću kojih mi prepoznajemo takvog pacijenta, a neki od pokazatelja su kada bolest napreduje usprkos liječenju, pogoršava se opće stanje, bolesnik završava u krevetu i ne može hodati, često gubiti na težini ili ne može više jesti i piti, česti su pozivi prema hitnoj ili hospitalizacije. Možemo reći da je to obično nekakvih zadnjih šest mjeseci do godinu dana – priča.
Većini ljudi, kada se spomene palijativna skrb prvo što im padne na pamet je olakšavanje muka pacijentima u zadnjim danima.
– Svrha palijativne skrbi je kvaliteta preostalog života, ublažavanje boli i ostalih simptoma koji se mogu usred takvih bolesti javiti. Ako osoba koja ima malignu bolest trpi bolove, normalno je da ćemo u suradnji s liječnikom obiteljske medicine ići na to da se ta bol ublaži – ističe Marina.
Tijekom razgovora istaknula je da je potrebno obitelj upoznati s procesom umiranja. Što će se sve događati, uz napomenu kako to nije sve jedinstveno, ali da postoji obrazac promjena, koje se događaju prije same smrti.
– Ovisi, neki bolesnici mogu biti uznemireni. To znači da si ne mogu naći položaj dok su neki jako mirni, više spavaju. U pravilu osoba jedno vrijeme prije gubi interes za vanjsku okolinu. Znači, nema volje za obavljanjem svakodnevnih aktivnosti, gledati televiziju, razgovarati s ukućanima, povlači se u sebe i obično dolazi do nemogućnosti dizanja iz kreveta. Najveći problem koji zabrinjava obitelj, uz bol, je prestanak konzumiranja hrane i pića. To je normalni proces prije samog umiranje jer organizam nema više potrebu za takvom količinom hrane i tekućine, ali to obitelj uznemirava jer misle da će osoba umrijeti od gladi i žeđi, a zapravo nitko ne umire od gladi i žeđi, nego od same bolesti – kaže.
Palijativnu skrb pri Domu zdravlja Koprivničko-križevačke županije čine medicinska sestra Mirela Szep koja je prvostupnica sestrinstva i ona radi u mobilnom palijativnom timu i četiri liječnice koje su na raspolaganju, za kućne posjete, prije podne, dok popodne rade svoju ambulantu obiteljske medicine. To su doktorice Irena Celiščak Koštarić, Ivana Karlovčan Haramustek, Ana Posavec Andrić i Ivanka Kotnik koja je zadužena za područje Križevca, budući da radi u ambulanti u Kalniku.
Također, treba napomenuti kako je jedan tim zadužen za cijelu županiju te da se radi svakoga dana od ponedjeljka do petka, od 7 do 15. Ističe kako ne bi sve to mogle da nema i ostalih službi koje normalno rade na razini primarne zdravstvene zaštite s kojima redovito surađuju, u što spada Zavod za hitnu medicinu, patronažne službe i zdravstvena njega u kući. Isto tako surađuju i s koprivničkom bolnicom kod otpusta i zbrinjavanja pacijenata te s Centrom za socijalnu skrb.
Trenutno palijativna skrb na području Koprivničko-križevačke županije ima upisanih 145 korisnika.
– U ovih godinu dana što radimo mogu reći da je nešto veći prijem pacijenta zadnjih šest mjeseci. Trebalo je i nama vremena da se sve posloži, da se čuje za nas što radimo i na koji način i da uspostavimo sve te odnose i suradnje – rekla je.
Kako u svemu u životu, tako i u palijativnoj skrb važan je prvi korak. Stupiti u kontakt s obitelji i pacijentom.
– Dobijemo obavijest od bolnice ili hitne, obiteljskih liječnika, od patronažnih sestara ili nam se obitelji same jave, ako su čuli za nas. Kad dolazimo u kuću posvećujemo se onome problemu koji trenutno je, da ga u tom trenutku rješavamo, a onda se dalje čujemo s obitelji i odlazimo u kuću koliko god je potrebno – govori.
Palijativna skrb Koprivničko-križevačke županije surađuje s Udrugom Dignitate koja je osnovna s ciljem provođenja volonterskih aktivnosti u palijativnoj skrbi, a osnovana je 2020. godine.
– Dosta nas iz Palijativne skrbi aktivno je i u Udruzi. Cilj nam je promocija zdravstvenih, socijalnih i etičkih prava osoba s potrebom za hospicijskom i palijativnom skrbi, promocija same palijativne skrbi i senzibilizacija stanovništva te okupljanje volontera i provođenje volonterskih aktivnosti. Uz to, Udruga ima i posudionicu ortopedskih pomagala, koja je namijenjena isključivo palijativnim bolesnicima.
I ono što na samom kraju treba istaknuti je da Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra sastavnim dijelom života, koji dolazi na kraju, ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.
