Prije godinu i pol, točnije 19. siječnja 2022. godine u 18.17 sati, područje đurđevačke Podravine zatresao je potres magnitude 3,5 stupnjeva. Epicentar je bio 14 kilometara istočno od Bjelovara na dubini od jednog kilometra. U utorak 13. kolovoza 2024. u 8.43 sata potres magnitude 4,0 s epicentrom kod Apatovca. Nijedan od njih nasreću nije bio razoran potres poput onog kakav se dogodio u, recimo Petrinji.
Za usporedbu, tadašnji potres iz 2022. dobio je oznaku III. kategorije po europskoj makroseizmičkoj ljestvici (EMS). U opisu stoji “podrhtavanje tla kao da prođe automobil”. Ovaj iz Apatovca je bio V. kategorije. To znači prilično jak potres s opisom “njišu se slike na zidu, samo pojedinci bježe na ulicu”. Da je kojim slučajem bio VI. kategorije bilo bi i prevrtanja ormara. Većina ljudi bi, piše, pobjegla na ulicu. Petrinjski je, recimo bio VIII. kategorije. Opis: Razoran potres tijekom kojeg puca tlo, a ruše se slabije građene kuće.
Razoran potres i kako se računa snaga…
Razlika između potresa magnitude 3,5 iz 2022. i ovog u Apatovcu od 4.0 nije samo 0,5 ili 15 posto kao što bi neki pomislili. Funkcija je logaritamska, što znači da bi taj potres trebao biti jači, recimo to uvjetno i laički – nekoliko puta. Naime, razlika u snazi potresa od 4,0 i onog 5,0 jest 10. Razlika od onog 3,0 i 5,0 je, uvjetno, čak 100 puta veća. Govori li se o energiji za spomenute odnose, radi se o 30 puta većoj energiji oslobođenoj za magnitudu 5,0 u odnosu na onu 4,0. Također, oko 1000 puta većoj u odnosu na magnitudu 3,0!
Rođeni Đurđevčanin s koprivničkom adresom i zagrebačkim “uredom”, dr. Bojan Matoš jedan je od naših vodećih stručnjaka za tektonske (ne)prilike pa i potrese. Matoš je nositelj niza kolegija na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova, a uža specijalnost su mu tektonika i potresi.
– Nemoguće je sa sigurnošću znati kada će se dogoditi jači potres. Jedino je sigurno da su se događali u prošlosti, a događat će se i u budućnosti. Govorimo li o području Podravine i Prigorja, mogu se očekivati potresi iznad 4,0 stupnja po Richteru – priča dr. Matoš.
Podsjetio je da su se na našem području događali i oni razorniji, jači potresi.
Dr. Matoš: Dravski rasjed ima potencijal do 6,5 stupnjeva
– Ispod ili oko 6 stupnjeva na našem području bilo je potresa 1757., 1778., 1836., 1876. i 1938. Nakon toga vlada određena „ seizmička tišina“. Baš tu tišinu ne bi trebalo zanemariti. Imali smo, ako se ne varam 1998. potres s epicentrom na Bilogori od 4,1 po Richteru. Bio je između Koprivnice i Đurđevca. Pet godina ranije na Kalniku 4,7. Jačih potresa nije bilo dulje vrijeme. Opet, kada će se dogoditi i kolike će snage biti ne zna nitko – kazuje dr. Matoš i dodaje da je važno da smo svjesni i spremni na njihovu pojavnost.
Otkrio je kako na Bilogori ima više rasjeda koji mogu stvoriti umjerene do jake potrese. Upravo zbog toga stoga područje središnje Hrvatske među onima je s najvećim potresnim potencijalom. Dr. Matoš je u svojem dosadašnjem radu proveo opsežna istraživanja. Došao je do zaključka da na našem području dominiraju dva rasjedna sustava.
– Oni pripadaju kalničkom i bilogorskom sustavu rasjeda. Prema izračunima, najveći modelirani rasjedi u spomenutim sustavima mogu generirati potrese magnituda većih od 5,0 pa do čak 6,5. Baš dravski dio koji se proteže od sjeverozapada preko Koprivnice prema istoku ima seizmogeni potencijal magnitude i do 6,5 – kazao je podravski stručnjak.
Potresi tih magnituda bili bi razorni za slabije građene i starije objekte u Podravini. Laički, bio bi to potres nešto jači i od onoga na Banovini 2020. godine.
VIDEO Kamera zabilježila jeziv trenutak potresa, pogledajte kako je to izgledalo
