Hrvoje Petrić

Malo je poznato da je stari naziv za današnju Bilogoru bio Međurečka gora. Bilogoru je pod tim imenom – «Megiuretska M.» upisao Glavač 1673., a isto je učinio i Canteli 1690. godine. Na drugoj strani Valvasor krajem 17. stoljeća...

Na zasjedanju Hrvatsko-slavonskog sabora 1598. bilo je zaključeno da u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji mnogi umiru od kuge jer nema nijednog liječnika. Zbog toga je 1603. na prostor Hrvatsko-slavonskog kraljevstva stigao dr. Daniel Théri de Rosenberger kao «doctor, medicus...

Danas je za Koprivničanke i Koprivničance od izuzetnog značenja kvalitetnije povezivanje njihovog grada sa «hrvatskom metropolom» - Zagrebom. Trenutno su aktualna pitanja brzine izgradnje drugoga kolosijeka. No, prije oko 150 godina bilo je upitno hoće li  željeznička pruga prolaziti...

Prilikom prvih rasprava o željezničkim prugama iz 1842. godine malo je nedostajalo da željeznička pruga zaobiđe Koprivnicu. Iz prijedloga se vidi da je pruga iz Siska trebala ići preko Bjelovara i Sigeca na Dravi pa dalje prema Mađarkoj. Iste...

Tijekom 1537. Osmanlije su zauzeli dio Slavonije s Požegom. Kralj Ferdinand se nakon pada Požege uplašio da će plemstvo jače podržavati njegovog konkurenta za prijestolje. Zbog toga je iste godine iz Koprivnice poslao u rat protiv Osmanlija u Slavoniju...

Luka Sekelj, zapovjednik utvrda Koprivnice, Prodavića i Đurđevca je 6. kolovoza 1552. godine pisao da su Osmanlije spalili utvrdicu Gorbonok (između Đurđevca i Virovitice) te su opsjedali Prodavić, «odakle, kao što je iz Đurđevca, veći dio bijednih žitelja pobježe...

Prvobitno su područje oko Koprivnice zauzimale šume hrasta kitnjaka i običnog graba. Takve šuma obično najbolje uspijevaju na blagim i ocjeditim padinama. Tamo je nastao obilan sloj tla, bogat organskim sastojcima zbog truljenja biljnih dijelova. Dobro drvo i obradivo...

Podravina se u 16. stoljeću našla na tromeđi Osmanskog Carstva, Ugarskog kraljevstva i Hrvatskog kraljevstva. Formiranjem Vojne krajine možemo govoriti i o četveromeđi. Ovakav višegranični položaj imao je za rezultat miješanja kulturnih i mentalitetnih utjecaja srednje i jugoistočne Europe...

U marijaterezijanskom razdoblju središnje su vlasti vodile i određenu populacijsku politiku koju su provodile putem Hrvatskog kraljevskog vijeća. U toj su politici našla mjesta i nastojanja oko povećanja broja stanovnika u gradovima kako bi se pojačala gospodarska snaga gradova...

Snažna obrtnička udruženja - cehovi jedna su od oznaka kasnog feudalizma, a njihov sjaj počinje tamnjeti tek u drugoj polovici 19. stoljeća prodorom inovacija industrijske revolucije. Cehovi su privilegirane organizacije koje su okupljale obrtnike u istom gradu iste ili...