Bakić i Lauc na Facebooku objavili temeljne postavke borbe s pandemijom: Filozofija lockdowna je postala kult

B

Znanstvenik Gordan Lauc na svom profilu na Facebooku objavio je cjelovit dokument o pandemiji, mjerama i ostalome vezano uz situaciju s korona-krizom. Zajedno s matematičarem, analitičarem, poduzetnikom i investitorom, jednim od vodećih javnih protivnika lockdowna u Hrvatskoj Nenadom Bakićem, definirao je temeljne postavke za koje obojica smatraju da predstavljaju realistični pristup upravljanja pandemijom te nude optimalni put izlaska iz ovog globalnog problema.

Kontrolirati pandemiju, ali minimalizirati društvenu štetu

Protivnici su dogmatskog pristupa ‘najoštrijim mjerama’ (lockdown), kao i tvrdnjama da ne trebaju nikakve mjere. Smatraju da se razumnim mjerama, koje treba birati prema znanstvenim kriterijima, može optimizirati pristup pandemiji kako bi se ona kontrolirala, a kolateralne društvene štete, najprije u životima i zdravlju, pa onda i svemu ostalome, minimizirale.

Edukacija je najsnažniji mehanizam u borbi protiv bilo čega. Kažu da je edukacija javnosti jedan od najsnažnijih mehanizama u borbi protiv svih bolesti, pa tako i ove pandemije.

Temeljni epidemiološki cilj u pandemiji je minimizirati broj preminulih i teško oboljelih s obzirom na razne dugoročne posljedice koje može ostaviti COVID-19. Budući da potpuna eliminacija SARS-CoV-2, kao i većine drugih virusa, nije realistični cilj, glavni taktički cilj je zaštiti bolnički sustav od preopterećenja koje bi narušilo mogućnost tretmana bolesnih od COVID-19 i drugih bolesti.

Ključ kontrole je smanjiti reprodukciji faktor Rt ispod 1

Gledano šire od uske epidemiološke perspektive, ukupni cilj je minimizirati ukupnu dugoročnu štetu za naciju, što osim umrlih od COVID-19, uključuje kolateralne štete implementiranih mjera kroz izostanak tretmana za druge bolesti (karcinomi, kardiovaskularne bolesti, dijabetes …), narušeno metaboličko zdravlje, porast psihosomatskih obolijevanja, narušene trajne perspektive djece zbog lošijeg školovanja, što najviše utječe na siromašnije i stoga povećavanju nejednakosti, prosperitet nacije koji je faktor koji dugoročno najviše utječe na očekivano trajanje i kvalitetu života…

Smatraju da je vrlo brzo širenje epidemije temeljni problem, jer COVID-19 je u zemljama poput Hrvatske bolest smrtnosti (IFR) oko 0,3% koja vrlo asimetrično pogađa starije. Točnu smrtnost teško je točno procijeniti, jer ukupni broj zaraženih nije poznat, a preliminarni podaci pokazuju da postoje i značajne sezonalne varijacije. Temeljni problem pandemije je visoka zaraznost koja je značajno veća od gripe, te zajedno s duljim vremenom inkubacije. To znači da se epidemija značajno brže širi, a epidemiološke mjere su manje efektivne.

Ključ kontrole epidemije je, smatraju, smanjiti reprodukcijski faktor Rt ispod 1, jer je transmisija značajno veća zimi zbog raznih faktora kao što su intenzivniji boravak u zatvorenim prostorima, smanjena vlažnost zraka (koja narušava prvu liniju imunološke obrane – mukoznu barijeru, ubrzava prelazak kapljica u aerosol i povećava stabilnost virusnih čestica), smanjena razina općeg imuniteta…

Tri seta najučinkovitijih mjera

Epidemiološke mjere ograničavanja kontakata među ljudima jedan su od temeljnih elemenata ograničavanja brzine epidemije, navode. Istraživanja su pokazala da su tri seta mjera najučinkovitiji (1) zabrane velikih okupljanja (utakmice, koncerti…), (2) ograničavanje manjih okupljanja (ograničavanje broja ljudi na privatnim zabavama, razmak između stolova u restoranima, limitiranje broja ljudi u kafićima, trgovinama…), i (3) edukacija javnosti o nužnosti pridržavanje mjera osobne higijene i opreza.

Važne su i zdravorazumske mjere kojih se svi trebamo podržavati, poput izbjegavanja zatvorenih prostora sa slabom ventilacijom, napučenih prostora i bliskih kontakata koji omogućavaju doseg kapljicama iz dišnih puteva drugih osoba. Ključ u odabiru mjera je odabrati najbolji skup mjera s kojim se može kontrolirati epidemija.

Lockdown je postao sam sebi svrha

Smatraju da ćemo cijepljenjem globalno dosegnuti kolektivni imunitet. Neke države će brže procijepiti populaciju, primjerice Izrael, neke sporije.

Reakcija lockdownima i zaustavljanjem društvenog života je nova, alternativna i radikalna metoda u bolestima ovog tipa koja nikada nije bila provjerena u praksi. Donekle je razumljivo njeno prihvaćanje u uvjetima panike krajem zime 2020, međutim vrlo je malo znanstvenih dokaza učinkovitosti te metode koja je postala sama sebi svrha.

Kako je epidemiološka situacija sve bolja, zagovornici su popuštanja mjera, kao što je zatvaranje ugostiteljskih djelatnosti, fitnessa i sporta.

Zatvaranje škola je najkontroverznija mjera

Zatvaranje škola, odnosno prelazak na online nastavu, jedna je od najkontroverznijih mjera u pandemiji. Smatraju, a više istraživanja to potvrđuje, da je to jedna od društveno najskupljih mjera. Zabrana pak dječjeg sporta je potpuno apsurdna mjera, s ogromnom društvenom štetom, koju treba ukinuti odmah.

SARS-CoV-2 je samo jedan od tisuća virusa koji napadaju čovjeka i uzrokuju razne bolesti. Pandemije su se događale i prije, a s gotovo osam milijardi ljudi na planeti nedvojbeno je da će se ponovo dogoditi. Ova pandemija je praktično zaustavila svijet, a radi se o virusu koji ubije manje od 0,5% onih koje zarazi.

Da bismo se mogli boriti s virusima i bakterijama, moramo puno bolje razumjeti naš imuni sustav koji nam je omogućio da do sada pobjeđujemo u tom ratu. Održavanje i unaprjeđivanje zdravlja, a ne liječenje bolesti treba biti prioritet u medicini.

Treba govoriti djeci o jačanju prirodnog imuniteta

Znanost nam je dala puno oružja za borbu protiv virusa (dijagnostički laboratoriji, zaštitna oprema, nove tehnologije razvoja cjepiva), no pokazalo se da niti jedna od tih metoda ne funkcionira u pandemiji. Jedina stvar koja funkcionira je jačanje prirodnog imuniteta.

Govoriti djeci o jačanju prirodnog imuniteta je ključ. Zabraniti reklamiranje hrane koja ne hrani, gaziranih sokova, poticati djecu na sport, kretanje… To bi pomoglo budućim generacijama, onda se ne bi morali toliko oslanjati na medicinu, a održavanje i unaprjeđenje zdravlja trebalo bi postati u medicini prioritet.

Primjeri na koje žele upozoriti: