koronakriza

Banke u Hrvatskoj bilježe strmoglav pad dobiti od 40 posto, HNB pojasnio mogu li izdržati udar koji dolazi

Što se tiče operativnog prihoda, u prvom je tromjesečju 2020. zabilježen pad svih njegovih sastavnica, kažu u narodnoj banci.

13:53h
0
Ilustracija // Ingimage

Banke u Hrvatskoj već su u prvom kvartalu 2020. godine zbog koronakrize zabilježile pad bruto dobiti od 22,7 posto, a u prvih pet mjeseci neto dobit je prema preliminarnim podacima koje je RTL.hr dobio od Hrvatske narodne banke smanjena za gotovo 40% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U Njemačkoj je procjena Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja u Halleu po kojoj udar na banke tek predstoji izazvala veliku zabrinutost, o čemu smo već pisali. Naime, znanstvenici Leibnizovog instituta procjenjuju da se rezerve poslovnih subjekata tope, te će mnogi doći u probleme s otplatama, što će značiti i probleme za banke.

Hrvatska narodna banka u odgovoru na naš upit uvjerava da je hrvatski bankarski sektor stabilan i da može podnijeti predstojeću krizu. HNB očekuje ukupni pad profitabilnosti banaka u 2020. godini.

– Prema privremenim nerevidiranim podacima za prvo tromjesečje 2020., bruto dobit banaka je smanjena za 22,7% u odnosu na prvo tromjesečje 2019. No, zbog još snažnije kontrakcije poslovnog rezultata u travnju i svibnju, neto dobit je prema preliminarnim podacima u prvih pet mjeseci 2020. smanjena za gotovo 40% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine – navodi se u odgovoru HNB-a.

Značajan pad prihoda

Što se tiče operativnog prihoda, u prvom je tromjesečju 2020. zabilježen pad svih njegovih sastavnica, kažu u narodnoj banci. “Nominalno je najveći doprinos padu od nekamatnog prihoda (konkretnije, nižeg prihoda od dividendi i realiziranih tržišnih gubitaka koji su pali za 77,4%)”.

Neto kamatni prihod pao je za 3,7%, neto prihod od provizija i naknada za 6,3%, a ukupni neto prihodi iz poslovanja za 10%, kažu iz HNB-a i napominju da će do kraja godine do izražaja doći i negativni učinak promjene strukture portfelja na operativni prihod. Naime, banke će manje zaraditi jer je značajno poraslo posuđivanje državi, koje se ostvaruje po nižim kamatnim stopama, dok je istovremeno zabilježen pad pad gotovinskih kredita stanovništvu, koji su u 2019. generirali trećinu kamatnog prihoda banaka.

U prvom tromjesječju ipak su troškovi rezervacija i ispravaka vrijednosti za kreditni rizik porasli za svega jedan posto, navodi HNB. “No, u narednom razdoblju, porast kreditnog rizika bit će najveći rizik za poslovanje banaka. Naime, moratoriji na otplatu kredita kućanstvima i poduzećima samo su odgodili njegovu materijalizaciju, a u kratkom roku, porast materijalizacije kreditnog rizika ublažen je i olakšavanjem supervizorskih pravila o klasifikaciji izloženosti. Također, iako su banke za dio restrukturiranih izloženosti već iskazale trošak ispravaka vrijednosti, u određenoj je mjeri taj trošak samo odgođen”, stoji u odgovoru HNB-a.

HNB je bankama u drugoj polovini ožujka naložio zadržavanje prošlogodišnje neto dobiti kako bi osigurao dostatan kapital za neometan tok kredita prema realnom sektoru, stanovništvu i državi, čime je zaustavljena praksa isplate sve većeg dijela dobiti putem dividenda, koje su prijašnjih godina u prosjeku isplaćene u visini od gotovo 100% ostvarene dobiti prethodne godine. Istovremeno je narodna banka popustila propise o klasifikaciji loših plasmana, čime se ublažio direktan negativan utjecaj pandemije na kapital.

– Usporavanje gospodarske aktivnosti kreditne su institucije tako dočekale s visokim razinama kapitala, ali i povijesno visokom razinom likvidnosti koja je potpomognuta mjerama monetarne politike, što im je olakšalo apsorpciju inicijalnog šoka. Dosadašnja ispitivanja otpornosti kreditnih institucija na stres redovito su potvrđivala otpornost sustava na moguće gubitke u situaciji iznenadne i snažne globalne krize. Iako je trenutno pogoršanje makroekonomskih kretanja u nekim elementima čak i snažnije od takvih pretpostavki, analize Hrvatske narodne banke pokazuju da je bankovni sustav sposoban podnijeti teret ove krize – stoji na kraju u odgovoru HNB-a.

 

čitam...