Pomalo bizaran ugriz životinje dogodio se prošle godine u kolovozu, u Koprivničko-križevačkoj županiji, preciznije u Gabajevoj Gredi, u sastavu općine Hlebine.
Taj 28-godišnji mladić ni slutio nije da će se uobičajena vožnja motorom pretvoriti u agoniju. U tijeku vožnje, u jednom trenutku zamijetio je malenu vjevericu na cesti. Kao pravi ljubitelj životinja, odlučio joj je pomoći i maknuti ju s ceste da ne strada. No, stradao je zapravo on sam!
Zaustavio je motor, bez imalo ustručavanja se približio životinji i uhvatio je. Vjeverica je vukla stražnje noge i izgledala kao ozljeđena. U trenutku dok je shvatila da ju je netko nepoznati ugrabio, okrenula se i ugrizla nesretnog mladića za prst.
Ugriz je bio toliko jak da 28-godišnjak nije mogao izvući prst iz usta podivljale životinje, već je drugom rukom nekako uspio otvoriti usta vjeverice i spasiti se. Odmah je i cijepljen jer se, s obzirom na stanje, posumnjalo da je malena životinja zaražena bjesnoćom.
– Lani su u Antirabičnoj ambulanti Zavoda pregledane 33 osobe ozlijeđene od strane nepoznate, uginule, odlutale, ubijene ili divlje životinje. Isto tako, pregledano je 88 osoba ozlijeđenih od strane životinje koja je nakon 10 dana nadzora ostala zdrava, riječ je o poznatoj životinji. U 32 osobe je provedeno antirabično cijepljenje – kazala nam je epidemiologinja dr. Danijela Pinter.
Osim tog nesretnog mladića, 22 osobe su cijepljene zbog ugriza nepoznatog psa, tri osobe zbog ugriza štakora, četiri osobe zbog ugriza mačke, a jedna osoba morala je biti cijepljena jer je bila u kontaktu sa slinom zaklanih kokoši.
– Prošle godine je 26 osoba cijepljeno nakon susreta sa životinjom koja je lutala bez nadzora te kasnije bila nedostupna za provedbu zdravstvenog pregleda veterinara. Možemo slobodno reći da je u većini slučajeva zdravlje tih osoba bilo ugroženo i izloženo riziku cijepljenja kao posljedica neodgovornosti vlasnika životinje. Apeliramo na vlasnike kućnih ljubimaca, posebice pasa i mačaka, da shvate svoju vlasničku ulogu ozbiljno. Ukoliko ste se odlučili biti ponosan vlasnik kućnog ljubimca, morate provoditi zakonom propisane mjere, poput cijepljenja, te svoje ljubimce imati pod nadzorom – ističe dr. Pinter.
Prisjetimo se i ugriza magarca od prije šest godina, a dogodilo se to u Herešinu, u Koprivnici. Životinja je ugrizla za nogu djevojčicu, a potom i njezinog brata dok ju je spašavao. Oni su zbog sumnje na bjesnoću životinje, po hitnom postupku primili cjepivo i protutijela. Na kraju je sve bilo dobro.
U petak je obilježen Svjetski dan borbe protiv bjesnoće. To je smrtonosna, virusna bolest koja napada središnji živčani sustav. Virusom bjesnoće može biti zaražena gotovo svaka divlja ili domaća životinja, a glavni rezervoar virusa u Europi su lisice.
Stručni savjeti liječnika
Kako izgleda bijesna životinja?
Možemo posumnjati na bjesnoću ako životinja pokazuje neke od sljedećih simptoma:
– neobičnu plašljivost,
– skrivanje,
– ako je mirna i puno leži,
– nemirnost i neposluh,
– agresivnost,
– pojačano slinjenje i otežano gutanje,
– promjenu glasa,
– inkoordinaciju,
– dezorijentaciju,
– ako grize neobične predmete ili grize na prazno,…Životinje često odlutaju od vlasnika te besciljno lutaju. Divlje životinje promijene ponašanje i postaju neobično pitome. Često zalaze u naselja i približavaju se ljudima bez straha.
Kod čovjeka se prvi simptomi javljaju 20 do 70 dana nakon ugriza. Poslije početnog nemira i straha javlja se razdražljivost, grčevi mišića ždrijela pri pokušaju uzimanja vode ili bilo kakve tekućine, strah od svijetla, pojačano znojenje i pojačano lučenje sline. Nakon toga slijedi stadij paralize koji redovito završava smrću.
Što učiniti u slučaju ugriza?
– Odmah temeljito isperite ranu sapunom i vodom!
– Ako vas je ugrizla poznata životinja pokušajte što više saznati o njoj: ime i prezime te adresu vlasnika, je li životinja cijepljena i kada, …! Naime, kada se radi o ugrizu poznate i dostupne životinje, takva životinja se stavlja pod veterinarski nadzor kroz 10 dana. Ukoliko nakon 10 dana ostane zdrava smatra se da nije mogla prenijeti bjesnoću u trenutku ozljede. Time smo izbjegli nepotrebno cijepljenje ugrižene osobe.
– Ako se životinju mora usmrtiti, ne smije se oštetiti glava jer je za laboratorijsko pretraživanje bjesnoće potrebno tkivo mozga.
– Kada manipulirate mrtvom životinjom, obavezno se zaštitite rukavicama. Leš životinje stavite u plastičnu vrećicu i odložite podalje od drugih životinja i ljudi.
– Odmah potražite liječničku pomoć! Javite se izabranom liječniku obiteljske medicine ili hitnoj medicinskoj pomoći i obvezno nadležnom epidemiologu!
– Ugrizne rane zahtijevaju adekvatan tretman, a ponekad, zbog zagađenosti, i primjenu antibiotika. Ovisno o cjepnom statusu ugrižene osobe, primjenjuje se i cjepivo protiv tetanusa.Treba imati na umu da je bjesnoća, jednom kada se razvije, smrtonosna bolest. Jedini način da se spriječi njen nastanak je pravovremena primjena cjepiva. O primjeni cjepiva protiv bjesnoće odluku donosi nadležni epidemiolog.
Prevencija:
– Radi suzbijanja bjesnoće kod životinja obvezan je popis, označavanje i zaštitno cijepljenje pasa protiv bjesnoće, jedan puta godišnje.
– Svi vlasnici pasa koji svoje ljubimce ne cijepe do određenog roka prekršajno odgovaraju.
– Cijepljene mačaka još nije zakonski obavezno, no preporuka je gotovo svih veterinara i zdravstvenih službi da se mačke koje izlaze iz kuće obavezno cijepe.
– Ne približavajte se životinjama lutalicama upitnog zdravstvenog statusa!
– Izbjegavajte kontakt s divljim životinjama!
– Podučite djecu da se ne približavaju divljim životinjama ili tuđim kućnim ljubimcima, posebno bez roditeljskog nadzora!
– Ne dirajte leševe životinja, a ako je to neophodno, pravilno se zaštitite!
