Šef Stožera Davor Božinović dao je naslutiti da će cijepljenje biti obavezno, no sve upućuje da neće.
Hoće li cijepljenje protiv koronavirusa biti obavezno, kako je to dao naslutiti šef Nacionalnog stožera Davor Božinović?
Vrlo vjerojatno neće. Prema dostupnim podacima, većina članica EU neće imati obavezno cijepljenje protiv koronavirusa, nego će biti na dobrovoljnoj osnovi kao i cijepljenje protiv sezonske gripe. Rasprave treba li biti obavezno vode se otkako su se pojavile prve naznake da bi uskoro mogla stići učinkovita zaštita, piše Jutarnji list.
No većina zemalja drži da bi nametanje obveznog cjepiva značajno narušilo povjerenje javnosti u cijepljenje, odnosno da bi to moglo povećati otpor prema cijepljenju. Osim toga, upitno je hoćemo li imati cjepiva za sve građane: kako propisati obavezu ako država u prvim mjesecima neće moći osigurati njezino ispunjavanje?
Koji su preduvjeti da neko cjepivo bude obavezno?
Obvezna cijepljenja obično su cijepljenja za sprječavanje dječjih bolesti, što se tumači činjenicom da djeca moraju biti zaštićena od bolesti i mogućeg neodgovornog stava roditelja prema cijepljenju.
S odraslima je situacija drukčija i smatra se da je to u domeni odluke svakog pojedinca.
No, ono što bi se moglo dogoditi je da primjerice pojedini poslodavci traže od svojih zaposlenika da se cijepe, jer su u stalnom kontaktu s puno različitih ljudi, poput policije, zdravstvenih djelatnika, prodavača, djelatnika raznih uslužnih djelatnosti…
Hoće li se svi građani moći cijepiti?
Za sada većina zemalja u svojim planovima za cijepljenje, kad cjepivo stigne, predviđa da se cijepe samo stariji od 18 godina. Jedan od razloga je što su djeca manje osjetljiva populacija na covid-19, kod koje bolest nema teže oblike te kod njih ne ostavlja posljedice.
Osim toga, činjenica je da u brzini izrade cjepiva ono nije testirano na mlađima od 18 godina, za što će trebati dodatnih studija.
Tko će obavljati cijepljenje i gdje će se ono odvijati?
Hrvatska je za sada rezervirala 4,5 milijuna doza cjepiva, što bi trebalo biti dostatno za barem pola populacije s obzirom na to da se većina cjepiva daje u dvije doze.
Da bi se mogao obaviti tako opsežan posao nužno je pripremiti zdravstveni sustav.
Iz hrvatskog plana cijepljenja razvidno je da će se uz zavode za javno zdravstvo uključiti sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Prema procjenama stručnjaka, u svakoj od njih tjedno je moguće cijepiti oko 100 do 200 osoba, a tempo će ovisiti o prispijeću cjepiva. Također je prijedlog da se zaposlenici bolnica cijepe u svojim ustanovama kao i korisnici i zaposlenici domova za starije, gdje bi dolazili mobilni timovi za cijepljenje.
Kakva je prioritetna lista za cijepljenje u Hrvatskoj?
Kao i drugim zemljama EU, prvi će se cijepiti stariji od 80 godina, zdravstveni djelatnici i zaposlenici domova za starije. Potom će se cijepiti svi stariji od 70 pa onda stariji od 60, kronični bolesnici, imunološki kompromitirani te stariji od 50 godina. Mlađi od 50 godina zadnji će biti u redu za cjepivo, a to znači da će još neko vrijeme, i kad krene cijepljenje, preporuka biti zaštitne maske, distanca i higijena ruku.
Kako kontrolirati epidemiju nakon što krene cijepljenje?
Premda je za sada to samo prijedlog za raspravu, sve se više govori o mogućoj kontroli onih koji će željeti nazočiti velikim sportskim događanjima poput utakmica ili koncerata, kazališnih predstava i nakon što krene cijepljenje. Tako Britanci ovih dana sve češće spominju barcode koji bi svi koji se cijepe imali u svom mobitelu. Na ulazima na stadion ili dvoranu svaki bi posjetitelj trebao pokazati svoj barcode, što bi bila zapravo dodatna ulaznica.
Da bi cijepljenje moglo biti i uvjet za međunarodne letove govori i prijedlog australske zrakoplovne kompanije Qantas. Oni predlažu da kad stigne cjepivo, cijepljenje bude uvjet za ulaz u zrakoplove. Također, gotovo je poputno izvjesno da će oni koji žele nazočiti Olimpijskim igrama u Tokiju, sljedeće godine, također morati biti cijepljeni.
Zašto je Hrvatska rezervirala najviše (2,6 milijuna doza) oxfordskog, a ne Modernina ili Pfizer-BioNTechova cjepiva, koji su učinkovitiji?
Hrvatska je naručivala cjepivo zajedno s ostalim zemljama EU prije nego se moglo znati kakvi će biti rezultati ispitivanja. Preliminarni rezultati govore da je oxfordsko cjepivo u prosjeku učinkovito 70 posto, ali ovisno o načinu doziranja može dostići učinkovitost i do 90 posto. No, učinkovitost oxfordskog cjepiva je veća od onoga protiv sezonske gripe, koja iznosi između 40 i 70 posto.
Oxfordsko cjepivo, k tome, nije skupo (četiri dolara po dozi) i jednostavno se pohranjuje u hladnjaku na četiri Celzijeva stupnja. S druge strane, Modernino i Pfizerovo cjepiva, čija je učinkovitost oko 95 posto, zasnivaju se na novoj tehnologiji te su skuplja (Modernino 33, a Pfizerovo 20 dolara po dozi). Nadalje, ta se cjepiva pohranjuju na vrlo niskim temperaturama (minus 20 Celzijevih stupnjeva Modernino, a minus 70 stupnjeva Pfizerovo), što otežava njihovo skladištenje.
Koje bi cjepivo najprije trebalo doći u Hrvatsku?
Od cjepiva čije je ispitivanje u završnici treće faze kliničkih ispitivanja, izgledno je da bi u našu zemlju najprije moglo stići oxfordsko cjepivo, a zatim ono koje su razvili Pfizer-BioNTech.
Hrvatska je rezervirala i cjepivo koje razvija Johnson & Johnson, ali ta bi kompanija treću fazu kliničkih ispitivanja trebala okončati u prvom kvartalu iduće godine. Europska komisija još pregovara s kompanijom Moderna o nabavi 80 milijuna doza cjepiva iduće godine, s mogućnošću kupnje još 80 milijuna doza.
Kakav je režim davanja spomenutih cjepiva?
Pfizer-BioNTechovo cjepivo daje se u dvije doze u razmaku od tri tjedna. Oxfordsko cjepivo daje se u dvije doze s razmakom od dva tjedna. Cjepivo tvrtke Johnson & Johnson, temeljeno na virusnom vektoru, trebalo bi se davati u jednoj dozi.
