Znate li kad je naša, Koprivničko-križevačka županija imala manje od 100.000 stanovnika? Sudeći po podacima o popisu stanovništva, daleke 1869. godine.
Ovu informaciju trebalo bi, na našu žalost, korigirati, jer sudeći po podacima Državnog zavoda za statistiku to se upravo dogodilo. Naime, prema najnovijim podacima, odnosno procjeni za kraj 2022. godine, u Koprivničko-križevačkoj županiji je 100.366 duša. To je za čak 1000 manje nego li u isto vrijeme prethodne godine. Dakle, u samo godinu dana izgubili smo stanovnika veličine naselja Hlebine!
Kao u Austro-ugarskoj
Sudeći prema trendovima, broju umrlih i rođenih, na kraju 2023. godine pali smo ispod 100.000 stanovnika. Podravski povjesničar, geograf i ekohistoričar prof. dr. Hrvoje Petrić već godinama ukazuje na negativne demografske trendove, posebno u našoj županiji.
– Koprivničko-križevačka županija je od 1991. do 2021. godine pala sa 129.387 na svega 101.661 stanovnika. S obzirom na strukturu stanovništva ne treba čuditi nastavak pada na ispod 100.000 stanovnika – ističe dr. Petrić.
Dodaje kako se i dalje najbolje drže gradska naselja i tamo bi trebao biti najmanji pad, a
možda i u nekima porast ako se osigura novo doseljavanje.
– Naravno, očekujem da će najveći pad broja stanovnika imati sela na obroncima Kalničkog gorja, Bilogori i uz poplavni dio Drave – dodaje ovaj istaknuti povjesničar činjenici da smo pali na broj stanovnika kao što je bio u Austro-ugarskoj.
Demografska katastrofa
Slično je govorio i uvaženi akademik dr. Dragutin Feletar, koji nažalost više nije s nama. O problemu demografije u Podravini i Prigorju pisali smo i OVDJE.
– Stanovništvo je toliko staro da više nije pet do 12 nego 12 i pet. Ne možemo računati na prirodnu obnovu, zakasnili smo – kazao je tada dr. Feletar i naveo gdje vidi rješenje.
– Bilo bi dobro kad bismo privukli kulturološki nama slične, prije svega našu emigraciju iz Južne Amerike, gdje je standard niži nego ovdje i tu bi moglo biti rezultata. Drugo, možemo privući ljude iz Rumunjske, Bugarske koje slabije stoje od nas – rekao je Feletar.
U inozemstvo otišlo 946 stanovnika
Sve županije, osim Zagrebačke bilježe pad broja stanovnika. Treba tu pridodati još Zadarsku i Istarsku koje imaju tek blagi porast. U našoj županiji jedan od najvećih padova dogodio se s 2020. na 2021. godinu, kad smo pali s 105.385 na 101.358.
U isto vrijeme u našu su županiju doselile čak 1602 osobe, od toga 987 iz inozemstva, a 615 iz drugih županija. Jedan dio su povratnici, no velika većina su strani radnici. Sve više nam stižu iz udaljenih zemalja poput Nepala, a značajan dio odnosi se i na turske radnike na gradnji pruge. Prema DZS-u, iz naše županije odselilo je 1709 osoba, od njih 946 u inozemstvo.
