Davor Božinović, čelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite i potpredsjednik Vlade, rekao je jučer kako “vidimo nešto što se naziva i trećim valom epidemije”, piše Večernji list.
– Zemlje EU ulaze u novi oblik lockdowna. Mi ćemo učiniti adekvatne poteze kako bi izbjegli ili umanjili razvoj epidemije u Hrvatskoj. Sve više hospitaliziranih. Faktor su i nedavni potresi, ali i blagdani, kao i pojava novog soja koronavirusa radi čega očito moramo biti oprezni – rekao je Božinović navodeći kako neće biti popuštanja mjera.
Prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu kaže kako se diljem EU očekuje pogoršanje situacije što se i vidi i po posljednjim brojevima povećanja novozaraženih kao i sve veći broj hospitaliziranih i umrlih.
– Posebno zabrinjava pojava nekoliko novih sojeva brže širećih virusa koji mogu zatrpati zdravstveni sustav puno brže neko originalni sojevi. To nam ukazuje na neophodnu dodatnu opreznost prije svega u uvođenju boljih tehnologija testiranja i detekcije širenja virusa, te dodatne podrške zdravstvenom sustavu – smatra prof. Đikić.
Slažu se s tim i naši stručnjaci.
– Još imamo dosta populacije koja nije imuna na virus. Prema sadašnjim podacima o broju umrlih i stopi smrtnosti 0,65 posto kolika je zabilježena u zapadnim zemljama, imamo manje od 15 posto inficiranog pučanstva, tek nekih 580.000. Mutirani virus ima veći afinitet za receptor, odnosno zarazniji je. Ako se pojavio onda bi moglo doći do brzog širenja, a postoje naznake da je jedna varijanta i prisutna u Varaždinu, prema onome što je objavio prof. Kristian Vlahoviček sa suradnicima, riječ je o varijanti iz Škotske. Nema naznaka da uzrokuje težu bolest, međutim, ako se brže širi bit će i više zaraženih pa tako i više hospitaliziranih, kaže virusni imunolog prof. dr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Nastavlja kako je treći val moguć ako se ne budemo držali epidemioloških mjera te ako cijepljenje ne bude išlo odgovarajućom brzinom.
Do ljeta moramo biti oprezni
– Vjerojatno je da masovnije cijepljenje neće započeti prije proljeća jer je dinamika isporuke cjepiva takva kakva jest, registrirana su, uostalom, dva cjepiva. Računam da bismo do ljeta mogli procijepiti maksimalno 30-40 posto stanovništva. I to ako smo jako dobro organizirani. S preboljelima to je maksimalno 50-tak posto. To bi trebalo biti dovoljno da se epidemija primiri tijekom ljeta. Toplije vrijeme i veći boravak ljudi u vanjskom prostoru će također pridonijeti smanjenju mogućnosti širenje virusa. No, onda opet dolazi jesen do kada bismo morali imati najmanje 70% imunih, odnosno najmanje 50% cijepljenih kako bismo obuzdali epidemiju i moguće ponovno širenje epidemije najesen. Do ljeta moramo biti oprezni i držati se epidemioloških mjera, uz cjepni obuhvat čim većeg dijela populacije. Postojeća cjepiva će nas najvjerojatnije zaštititi i od novih varijanti virusa – kaže prof. dr. sc. Bojan Polić.
Da je mogućnost ponovnog povećanja broja oboljelih u Hrvatskoj vrlo visoka, smatra i prof. dr. sc. Nenad Ban s ETH u Zurichu.
– Postoje indikacije da se epidemiološka situacija poboljšala nakon što su uvedene strože mjere krajem studenog. Međutim, trenutačne brojke nisu sasvim mjerodavne zbog smanjenih testiranja tokom blagdana, a i zbog velikog broja testiranja brzim testovima koji se ne ubrajaju u službene statistike. Usprkos indikacijama da se širenje COVIDa-19 u Hrvatskoj usporilo, postoji nekoliko razloga za zabrinutost. Broj oboljelih u bolnicama za sada ne slijedi pad broja zaraženih, a smrtnost od COVID-19 je u Hrvatskoj još uvijek izuzetno visoka. Pored toga, još ne možemo procijeniti kako su društvene aktivnosti tokom blagdana utjecale na širenje virusa, to ćemo znati samo nakon nekoliko tjedana kada se razviju simptomi kod starijih osoba koje će možda biti sekundarno inficirane. Uz sve ovo sada još moramo brinuti i o novom soju SARS-CoV-2 za koji postoje podaci da se širi bitno brže od soja koji je trenutačno rasprostranjen u Hrvatskoj. Ako se takvo ubrzano širenje sada primijeti u drugim europskim zemljama to bi moglo imati jako teške posljedice. Zbog toga je važno da se trenutačne mjere u Hrvatskoj ne ublaže dok se ne može bolje procijeniti situacija i dok još ne postoji mogućnost da se veliki broj ljudi u Hrvatskoj cjepi – kaže prof. Ban.
Trobonjača: Svjetlo na kraju tunela nazire se, ali držimo se mjera i dalje
Tu nema puno filozofije. On će doći ako mu pružimo priliku. Sada nam je u borbi protiv virusa pored protuepidemijskih mjera na raspolaganju i cjepivo, no ne možemo očekivati da će ono u idućih par mjeseci imati značajniji učinak na širenje epidemije. Imunost populacije još je na preniskim vrijednostima da bi mogli očekivati izostanak trećeg vala temeljem kolektivnog imuniteta. Prema tome, protiv epidemije se moramo boriti temeljnim protuepidemijskim mjerama, a to su testiranje i praćenje kontakata inficiranih, općim mjerama kao što su maskice, distanca, dezinfekcija, higijena i prozračivanje prostora i u konačnici u javnosti i gospodarstvu nepopularne posebne protuepidemijske mjere ograničavanja okupljanja i kretanja građana.
Temeljne i opće mjere moraju se primjenjivati stalno, a posebne treba dozirati prema zasićenju, a time i funkcionalnosti zdravstvenog sustava.
Imunizacije zdravstvenih djelatnika Zdravstvo će biti u znatno boljoj poziciji nakon dolaska cjepiva jer će biti u potpunosti kadrovski pokriveno.
Sve u svemu, mjere se moraju do daljnjeg primjenjivati iako se svjetlo na kraju tunela već nazire, rekao nam je imunolog Zlatko Trobonjača.
