Vrtovi su posađeni sada jedino preostaje je brinuti o svemu onome što je posađeno.
Ako ste posadili krastavce dobro je znati s kojim se bolestima ovo povrće može susresti u sljedećem razdoblju.
Prva u nizu je plemenjača krastavca koja može uništiti gotovo sav urod, a pogoduje joj vlažnost zraka. Kako ističe Agroklub, simptomi se javljaju na listovima u formi pjega koje se šire, spajaju i zahvaćaju cijelu površinu. Ono što je bitno znati da se zaraza vrlo brzo širi i za nekoliko dana sve biljke propadaju.
– Kako bi se spriječila pojava plamenjače sijemo otporne sorte i hibride, ne treba pretjerivati sa zalijevanjem, plastenici se redovno provjetravaju. Preventivno se obavlja tretiranje sa sredstvima na bazi bakra, ali i prirodnim preparatima na bazi mlijeka u kombinaciji sa sodom bikarbonom. Otopina češnjaka će djelovati preventivno, a može i zaustaviti početnu infekciju. Korisna će biti primjena svijetle otopine kalij permanganata. U slučaju primjene kemijskih fungicida obratite pažnju na trajanje karence koja mora biti što kraća – ističe Agroklub.
Tu je i pepelnica koja se može prepoznati jer izgleda kao da su krastavci posipani brašnom. Također je potrebno obratiti pozornost na blizinu čička i bokvice koji mogu biti izvor zaraze.
Potrebno je još izdvojiti i antraknozu i bakterijsku trulež.
– Antraknoza je još jedno oboljenje čiji se simptomi prvo javljaju na listovima, a mogu biti zahvaćeni i plodovi. Zaobljene smeđe pjege se raspadaju. Osim kemijskih fungicida možemo koristiti fungicidne otopine pepela ili gorušice. Veliki problem možemo imati u usjevu s pojavom bakterijske truleži za koju je efikasna otopina češnjaka. Za pripremu će biti potrebno 200 grama listova ili stabljika s cvjetovima koje usitnimo i prelijemo s 5 litara vode. Ostavimo poklopljeno sljedeća 4 sata, procijedimo i tretiramo biljke – poručuje Agroklub.
Ako su krastavci posađeni na vlaženome, može se pojaviti i trulež korijena koju se može prepoznati po smeđem korijenu i uvenuću biljke.
