U suvremenom svijetu se sve više govori da će današnje značenje nafte u svjetskoj geopolitici zamijeniti važnost vode. Zbog toga je u svijetu sve više istraživača okrenuto proučavanju vodenih resursa kroz povijest. Stanovnici Koprivnice su trpjeli oskudicu pitke vode, vode za stoku, kao i vode za gašenje požara. Vodu za piće, kuhanje i pranje, kao i vodu za napajanje stoke, dobivali su iz malobrojnih bunara i graba iskopanih u blizini kuća. Jednim bunarom se služilo mnogo domaćinstava. Grabe kod kuća su se punile kišnicom, a služile su za zalijevanje vrtova, za pranje rublja i napajanje stoke, te za gašenje požara.
Koprivnički građani su opkope koprivničke utvrde koristili za ribarenje što pokazuje da je u vodi oko utvrde bilo riba. Kralj Ferdinand je 1556. zabranio kapetanu Luki Sekelju da koprivničkim građanima smeta u ribarenju u opkopima oko utvrde.
Od početka 19. stoljeća je gradska vlast nastojala opskrbu vodom poboljšati popravkom starih i izgradnjom novih javnih bunara, o čemu postoji opsežna dokumentacija koja se čuva u Državnom arhivu u Varaždinu. Ovdje ćemo dati samo neke najvažnije podatke. U ulici Sv. Florijana (današnji Florijanski trg) je 1827. godine bio popravljen javni bunar kako bi se građani mogli lakše opskrbljivati kvalitetnom vodom. Iduće godine je bila provedena zahtjevna akcija popravka triju javnih bunara u Bregima. U Krupčinoj ulici (danas Ulica Frana Galovića) i Banovcu su bunari bili popravljeni 1829. godine. Bunari su bili popravljeni i na Piku (današnji Trg Mladosti, Trg bana Jelačića i Zrinski trg) te u Dugoj ulici 1832., a 1833. godine u Futakovcu i kod kapele Sv. Florijana.
Intenzivni popravci bunara su se vršili 1834., a 1835. godine je pokrenuta izgradnja novih bunara, kada su npr. iskopani bunari u Dugoj ulici i na trgu Pik. U ulici Ciglarna (današnja Starogradska) je novi bunar bio iskopan 1840. godine, u Futakovcu (današnja ulica Mihovila Pavleka Miškine) 1842., a u Dugoj ulici 1843. godine.
Jedan novi javni bunar u Bregima je bio izgrađen 1839., a drugi 1846. godine. Iduće je godine bunar dobio Brežanec. U razdoblju od 1845. do 1847. je na prostoru grada Koprivnice djelovao zdenčar Vincek Baier. Novi bunar u Bregima je bio izgrađen 1848. godine, kada je grad uredio bunar i u Dubovcu. Iste godine je grad sklopio ugovor o čišćenju bunara i cijevi. Novi bunari u Dubovcu i Bregima su iskopani 1850. godine, kada je javni bunar dobila i Mala ulica. Stanovnici Dubovca su 1865. godine Gradskom poglavarstvu podnijeli molbu za gradnju dvaju bunara. Miklinovčani i stanovnici unutar utvrde su 1871. godine molili Gradsko poglavarstvo da im se financira gradnja novih javnih bunara. na njihovim područjima.
Grad Koprivnica je i kasnije osobitu važnost usmjeravao na održavanje kvalitetne opskrbe vodom svojih stanovnika iz bunara. Primjerice, kada je 1901. godine bio pokvaren bunar u Kaniškoj ulici odmah se prišlo njegovoj obnovi. Pred kućom obitelji Krapinec u Bregima je, 1906. godine, došlo do kvara na bunaru pa je bio zatrpan. Vodstvo grada Koprivnice je 1908. godine izvršilo veliku akciju popravka gradskih bunara koji su bili u lošem stanju, a bio je izgrađen jedan arteški bunar. Uz to je bilo utvrđeno da u tri bunara u Bregima voda nije bila za piće.
Gradsko vodstvo je razmišljalo o pitanju kvalitetnije vodoopskrbe pa se pristupilo početku gradnje gradskog vodovoda. Prvi podatak o postojanju vodovoda u Koprivnci je iz 1909. godine. Godine 1910. je inž. Ivančić iz Zagreba izradio osnovu za uvađanje vodovoda u grad Koprivnicu. Vodovodna mreža na gradskom području je bila dalje širena pa je u Državnom arhivu u Varaždinu sačuvan troškovnik za vodovod iz 1911. godine. Novi radovi na vodovodu su bili izvođeni tijekom 1940. godine.