Koprivničanci su na djelovanje mikroorganizama imali svoje oblike odgovora, ali je teško reći koliko su oni pratili trendove kako na prostoru Hrvatsko-slavonskog kraljevstva tako i u širem okruženju. Na zasjedanju Hrvatsko-slavonskog sabora 1598. bilo je zaključeno da u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji mnogi umiru od kuge jer nema nijednog liječnika. Zbog toga je 1603. na prostor Hrvatsko-slavonskog kraljevstva stigao dr. Daniel Théri de Rosenberger kao «doctor, medicus Regni Slavoniae».
U početku su jednostavnije «kirurške» zahvate vršili «barberi» (brijači), kao primjerice 1645. godine. No, izgleda da je ubrzo Koprivnica dobila svog liječnika. Prema trenutnim spoznajama, najraniji podatak u kojem se spominje liječnik u Koprivnici je vijest o kirurgu Wolfgangu iz 1659. godine.
Za poznavanje zdravstva u Koprivnici zanimljiva je parnica iz 1677. između Živka Ambrašića iz Kukavice (danas Sokolovac), tužitelja, protiv Petra Benčaka, optuženika, zbog tučnjave i izbijenih zuba. Istragom je utvrđeno da je tužitelj pijan dvaput dolazio u optuženikovu kuću pitati da li je tu njegov dužnik i optuženikova žena mu je odgovorila da nije, on joj nije vjerovao pa su se počeli psovati i svađati, ona ga je pokušala udariti metlom, ali ju je on uzeo iz njenih ruku i htio je pretući, nakon čega joj je muž priskočio u pomoć i udario tužitelja iz sve snage. Odlučeno je da je tužitelj sam izazvao tučnjavu tako da se optuženi oslobađa krivnje, jedino ga nije trebao tako jako udariti zbog čega je određeno da plati troškove koje je tužitelj imao kod brijača za liječenje rana. Iz ovog se podatka vidi da su osim kirurga Koprivničance liječili i brijači. Koprivnički ranarnik se spominje i u jednoj parnici iz iste, 1677. godine, a u dvije parnice iz 1681. spominje se plaćanje troškova liječnika odnosno ranarnika. Bilo je razdoblja bez stalne prisutnosti liječnika, kao primjerice 1696. godine kada je gradski sudac Mihalj Grubačević morao radi liječenja ići u Zagreb.
Nakon Wolfganga se 1704. spominje Ivan Gogoj, kao drugi po redu, za sada poznati, koprivnički kirurg. Idući poznati kirurg je bio Franjo Knezović, koji je bio zabilježen 1706. godine. Za podrobnije bavljenje ovom tematikom i ulaženje u dublje analize za sada, na žalost, nema dovoljno raspoloživih izvora za koprivničko područje.